Izdvajamo
Home / Iz središnjice / Primarna zdravstvena zaštita glavna tema Stručnog savjeta Hrvatskoga liječničkog zbora
Prof. dr. sc. Krešimir Rotim
Prof. dr. sc. Krešimir Rotim

Primarna zdravstvena zaštita glavna tema Stručnog savjeta Hrvatskoga liječničkog zbora

Središte rada zdravstva Republike Hrvatske pomaklo se s primarne zaštite na bolničke liječnike – time bolnički liječnici veliki dio svoga vremena provode baveći se bolesnicima koji pripadaju primarnoj zaštiti uskraćujući vrijeme i pozornost teškim bolesnicima koji trebaju visokospecijalizirani oblik zbrinjavanja. Veći broj liječnika i zdravstvenih usluga prevladava u bolnicama nego u primarnoj zaštiti.

Potaknuti alarmantnim stanjem u hrvatskom zdravstvu, ali i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Stručni savjet, savjetodavno tijelo Hrvatskoga liječničkog zbora, održao je svoj prvi sastanak u novom sastavu 22. svibnja 2017. godine u velikoj dvorani Hrvatskoga liječničkog zbora. Predavanja su održali doc. prim dr. sc. Petar Lozo, prof. dr. sc. Andrija Hebrang, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović te doc. dr. sc. Leonard Bukmir.

Stručni sastanak uvodnim govorom otvorio je predsjednik Stručnog savjeta prof. dr. sc. Krešimir Rotim zahvalivši se na ukazanom povjerenju i časti na novoizabranoj funkciji te je predstavio današnje stručne predavače. Pozdravnim govorom okupljenima se obratio i predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić osvrnuvši se na važnost savjetodavnog tijela koje će na svojim sastancima i sjednicama raspravljati o svim aktualnim pitanjima i problemima u zdravstvu te predlagati svoja rješenja i ideje za boljitak liječničke profesije i liječničke struke.

Doc. prim. dr. sc. Petar Lozo, predsjednik Povjerenstva za Primarnu zdravstvenu zaštitu HLZ-a, osvrnuo se na mali broj liječnika primarne zdravstvene zaštite koji su učlanjeni u Hrvatski liječnički zbor no jednako tako zahvalio je čelnicima Zbora na prilici da se po prvi puta u povijesti hrvatskoga liječništva osnuje Povjerenstvo za Primarnu zdravstvenu zaštitu. Povjerenstvo je osnovano prije dvije godine i djeluje kao savjetodavno tijelo Hrvatskoga liječničkog zbora. „Osnovano je kao znak dosegnute razine liječničke samosvijesti struke primarnog liječnika i nužnosti stvaranja stručnih standarda i uređivanja sustava primarne zdravstvene zaštite u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama“ ističe doc. prim. dr. sc. Lozo.

„Ukupno dva puta više godišnje izdvajamo na cigarete, alkohol i telefon nego na zdravstvo“, naglašava prof. dr. sc. Andrija Hebrang. Privatizacija u zdravstvu znači povećanje konkurentnosti i kvalitete jer svjetska iskustva pokazuju da najbolja rješenja daje kombinacija državnog i privatnog zdravstva, no i dalje je potrebna kontrola države putem ugovornih odnosa, smatra prof. dr. sc. Hebrang. O ekonomskim pokazateljima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti govorio je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović istaknuvši da dosadašnje iskustvo u radu zdravstvenih sustava pokazuje da zdravstvo najviše daje kada je ustrojeno na tzv. piramidan način – s brojnom, dobro obučenom i opremljenom primarnom zaštitom te manjom, ali vrhunski obučenom i opremljenom bolničkom (sekundarnom) zaštitom.

„Razlog tome je činjenica što najveći broj bolesnika treba jednostavnu zdravstvenu skrb koju može pružiti liječnik primarne zaštite, tek rijetki trebaju stručno i tehnički zahtjevniju skrb u bolničkoj službi. Dakle, broj usluga treba biti veliki na primarnoj razini i znatno manji na bolničkoj”, naglašava prof. dr. sc. Lovrinović.

Veliki problem predstavlja odlazak liječnika u inozemstvo tražeći bolje uvjete rada i bolje plaće, čak 525 liječnika napustilo je hrvatski zdravstveni sustav. „To je kao da je Hrvatska ostala bez KBC-a Osijek u kojem radi 515 liječnika ili KBC-a Rijeka u kojem je zaposleno 534 liječnika“, uspoređuje doc. dr. sc. Leonard Bukmir. Alarmantni podaci pokazuju da u mreži primarne zdravstvene zaštite trenutno nedostaje 268 liječnika opće/obiteljske medicine, a u mirovinu do 2021.g. treba otići 490 liječnika koji nemaju osiguranu odgovarajuću zamjenu na specijalizaciji. Dodatno, potrebno je još minimalno 195 liječnika opće/obiteljske medicine za zamjene tijekom godišnjih odmora ili bolovanja, a u idućih pet godina predvidiv biološki gubitak oko 10 posto radno aktivnih liječnika zbog teških bolesti ili prijevremenog umiranja što znači još dodatno 215 liječnika opće/obiteljske medicine. S predloženim standardom koji je nametnut struci, od 1.700 osiguranika, u sustavu nedostaje minimalno 1168 liječnika opće/obiteljske medicine, tvrdi doc. dr. sc. Bukmir.

Svjetska zdravstvena organizacija kontinuirano naglašava važnost obiteljske medicine za funkcioniranje sustava zdravstva. Dobra organizacija i provedba primarne zdravstvene zaštite pozitivno se odražava na funkcioniranje svih preostalih razina zdravstvenog sustava jer pridonosi značajnoj racionalizaciji potrošnje u zdravstvu. Bez kvalitetno osposobljenih liječnika na primarnoj razini zdravstvene zaštite nema kvalitetnog sustava, zaključak je sastanka Stručnog savjeta.

Prof. dr. sc. Željko Krznarić

Prof. dr. sc. Željko Krznarić

Predavači na sastanku Stručnog savjeta

Predavači na sastanku Stručnog savjeta

About Nina Aušperger

Diplomirala novinarstvo i političku komunikaciju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu
x

Check Also

Prof. dr. sc. Željko Krznarić i prof. dr. Boris Brkljačić ponovo izabrani na vodeće pozicije Hrvatskoga liječničkog zbora

Na redovitoj izbornoj skupštini održanoj u subotu, 11. ožujka 2017., u prepunoj ...