Izdvajamo
Home / Iz središnjice / Sedmi sastanak Stručnog savjeta HLZ-a posvećen izazovima medicine u migracijskoj krizi
Prof. dr. sc. Antoinette Kajić-Rak, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. Ljiljana Ćenan, prof. dr. sc. Adriana Vince na sedmom Stručnom savjetu HLZ-a, Izazovi medicine u migracijskoj krizi
Prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. Ljiljana Ćenan, prof. dr. sc. Adriana Vince

Sedmi sastanak Stručnog savjeta HLZ-a posvećen izazovima medicine u migracijskoj krizi

Potaknut svjetskom migracijskom krizom i sve većim priljevom migranata i izbjeglica u Europi, Stručni savjet Hrvatskoga liječničkog zbora organizirao je stručni sastanak želeći podići svijest o trenutnom stanju i svakodnevnim problemima s kojima se medicina susreće u doba krize. Sedmi po redu sastanak, s temom „Izazovi medicine u migracijskoj krizi“, bio je posvećen liječnicima i ostalim zdravstvenim radnicima koji svakodnevno na terenu, u šatorima i na hladnoći, pružaju pomoć mnogobrojnim migrantima. Gošće predavačice, prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, prim. mr. Maja Grba-Bujević i dr. Ljiljana Ćenan, osvrnule su se na pozadinu migracijske krize objašnjavajući iz kojih zemalja i uvjeta dolaze te izazove s kojima se susreće Hrvatska prilikom njihovog prihvata.

Sastanak je otvorila predsjednica Stručnog vijeća HLZ-a, prof. dr. sc. Adriana Vince zaželjevši svima okupljenima dobrodošlicu i kratko predstavivši temu današnjih predavanja i rasprave. Istaknuvši važnost ove problematike, prof. dr. sc. Vince izrazila je izuzetno zadovoljstvo što se o problemu migracijske krize raspravlja upravo u Hrvatskome liječničkom zboru, a sastanku su prisustvovali ministar zdravlja RH, prim. dr. Siniša Varga i predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić. Zatim se uvodnom riječju obratio prim. dr. Varga istaknuvši veliku i važnu ulogu Kriznog stožera Ministarstva zdravlja koji koordinira zdravstvenim sustavom u kriznim vremenima. Kao i za vrijeme prošlogodišnjih velikih poplava, tako i sada, hijerarhijski organizirano zdravstvo svojom brzom uspostavom i dobrim protokolima daje dobre rezultate čemu u prilog idu i podaci o preko 18 tisuća pruženih zdravstvenih usluga, preko četiri tisuće hospitalizacija te odsutnost bilo kakvih epidemija i zaraza i sprečavanje njihovog razvoja. Ministar je pohvalio sve liječnike u Hrvatskoj koji su brzom i izvrsnom intervencijom zbrinuli veliki broj potrebitih migranata i osigurali im siguran put prema daljnjim odredištima.

U prvom je predavanju prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH, objasnila javnozdravstvene aspekte migracije u Europi. Ukupan broj migranata u Europskoj regiji SZO iznosi 77 milijuna, odnosno osam posto ukupne populacije, a u Hrvatsku je od sredine rujna do današnjeg datuma ušlo njih preko 436 tisuća. Zimske temperature ne zaustavljaju val ljudi koji u Europu ulaze uglavnom preko Grčke pa kreću na dug put do sjevernoeuropskih zemalja, Njemačke i Švedske, preko Balkanskih zemalja. Prema podacima UNHCR-a najveći dio ljudi na putu dolazi iz Sirije, Afganistana i Eritreje, a dolaze još i iz Bangladeša, Gambije, Iraka, Nigerije, Pakistana, Somalije i Sudana. Većina izbjeglica i migranata su muškarci, tek 20 posto su djeca, a 14 posto su žene. „Najčešći zdravstveni problemi novopridošlih migranata uključuju slučajne ozljede, hipotermiju, opekline, kardiovaskularne smetnje, komplikacije vezane uz trudnoću i porode, dijabetes i hipertenziju. Migranti nisu homogena skupina pa se mora osigurati zdravstveni sustav koji odgovara njihovim različitim potrebama“ naglašava prof. dr. sc. Kaić-Rak.

O izazovima medicine u migracijskoj krizi govorila je prim. mr. Maja Grba-Bujević istaknuvši broj od 750 tisuća izbjeglica koji su ušli u Europu od siječnja do listopada ove godine. Kao koordinatorica Kriznog stožera Ministarstva zdravlja, prim. mr. Grba-Bujević pojasnila je aktivnosti koje su izvršene u cilju pružanja medicinske pomoći migrantima, od izrađenih mjera za zaštitu od zaraznih bolesti i sadržaja zdravstvenog pregleda osoba tražitelja azila i azilanata, stranaca pod privremenom zaštitom, popisa potrebnih lijekova i medicinske opreme do uspostavljanja protokola u slučaju pojave zaraznih bolesti. Uspostava kampova u Tovarniku i Opatovcu te na posljetku zimskog prihvatno-tranzitnog centra Slavonski Brod sa svim potrebnim ljudskim i materijalnim resursima osigurali su odličnu zdravstvenu zaštitu migrantima i još jednom dokazali i pokazali kako treba funkcionirati zdravstveni sustav u razdoblju krize.

Dr. Ljiljana Ćenan, predsjednica podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM-a) Vukovarsko-srijemske županije, pojasnila je ulogu liječnika obiteljske medicine u skrbi za migrante. „Obiteljski liječnici morali su osigurati neometan rad svojim ordinacija, organizirati dežurstva kod izbjeglica i brinuti se o sigurnosti svog tima. Obiteljski su doktori kroz rad s izbjeglicama potvrdili da su dovoljno educirani i za rad u izvanrednim uvjetima“ istaknula je dr. Ćenan. Nakon zadnjeg izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su okupljeni kolege liječnici razmijenili svoja iskustva i ministru zdravlja predstavili probleme s kojima se susreću u nadi za njihovo brzo rješavanje.

Skup je riječima zahvale zatvorio prof. dr. sc. Željko Krznarić, istaknuvši kako emocije u ovim predavanjima i na licima predavačica potaknu čovjeka da promisli kako liječnici zaista žive svoju struku koja je poslanje i prava misija. Izrazio je zahvalu svima prisutnima što su pridonijeli raspravi u Hrvatskome liječničkom zboru o ovom važnom svjetskom problemu. „Kroz svakodnevni rad na terenu vidljivi su problemi i nadamo se da ćemo ih ubrzo riješiti u daljnjoj suradnji s Ministarstvom zdravlja“, zaključio je prof. dr. sc. Krznarić.

About Nina Aušperger

Diplomirala novinarstvo i političku komunikaciju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

x

Check Also

Hrvatski liječnički zbor i Crveni nosovi

Hrvatski liječnički zbor je dana 06. studenog 2017. održao sastanak s predstavnicima ...