Nedjelja, 30. Travanj, 2017

XXIII. SAVJETOVANJE O PERINATALNOM MORTALITETU REPUBLIKE HRVATSKE ODRŽANO U HRVATSKOME LIJEČNIČKOM DOMU

Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu u subotu, 23. svibnja ove godine, organiziralo je XXIII. Savjetovanje o perinatalnom mortalitetu RH za 2014. godinu. Skup, održan pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, pozdravnim je govorom otvorio predsjednik društva, prof. dr. sc. Josip Đelmiš zahvalivši se svim uvaženim gostima i članovima društva na prisustvu, ali i trudu kojega su uložili u organizaciju samoga skupa. Prikupljeno je i predstavljeno mnogo brojeva, statistika i podataka za 2014. godinu koji precizno prikazuju demografske trendove naše zemlje. U ime predsjednice RH, pozdravnim se govor obratio i njen izaslanik prof. dr. sc. Mario Zovak zahvalivši se na suradnji i predanosti ovako važnome radu svih članova društva.

U prvome dijelu skupa predavanja su održali prof. dr. sc. Josip Đelmiš, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Boris Filipović Grčić, doc. dr. sc. Urelija Rodin i Zrinka Milas prikazujući statističke podatke perinatalnog mortaliteta, uzroke smrtnosti novorođenčadi i majki, stanje i predvidive promjene demografskih trendova te nove lijekove u ginekologiji. Stopa perinatalnog mortaliteta za 2014. godinu iznosi 4.2 promila što je skoro za jedan promil više u odnosu na prošlu godinu. Međutim, prema tom statističkom podatku, gledajući europske zemlje, Hrvatska spada u zemlje s niskim perinatalnim mortalitetom. Smrtnost novorođenčadi veća je nego prošle godine, a najčešći zabilježeni uzroci su komplikacije u trudnoći, infekcije, kongenitalne malformacije i bolesti majke. Perinatalni mortalitet svakako je pokazatelj socijalno-gospodarskih prilika zemlje te organizacije i funkcioniranja zdravstvenog sustava, naglasila je doc. dr. sc. Rodin.

Prema sakupljenim podacima, od 1991. do 2014. godine veći je broj umrlih nego rođenih osoba te postupno dolazi do velike promjene dobnog sastava stanovništva, ali i pada ukupnog broja stanovnika. Negativnoj stopi prirodnog prirasta stanovništva doprinose velika nezaposlenost mladih, nesigurne ekonomske prilike i odlazak stanovništva iz zemlje. Predviđanja za budućnost pokazuju da će se ovakvi demografski trendovi nastaviti te da će do 2051. godine u Hrvatskoj biti milijun stanovnika manje.

U drugome, stručnom dijelu skupa glavne teme bile su dijabetes kod trudnica, neuroinflamacija i neuroprotekcija nedonoščadi, prijevremeni porođaj u stavu zatkom i tercijarni ultrazvučni centar u perinatalnoj medicini, a predavanja su održali prof. dr. sc. Marina Ivanišević, dr. sc. Helena Kapitanović Vidak, dr. Nenad Veček i prim. dr. sc. Vito Starčević.

Kao glavne zaključke skupa možemo istaknuti potrebu za donošenjem novog pravilnika o regionalnoj organizaciji perinatalne zaštite, potrebu za boljom povezanošću i stručnom komunikacijom ginekologa i rodilišta te točnijim i ažurnijim izvještavanjem o novorođenčadi. Kao što je to naglasio prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Hrvatskoj treba dugoročna pronatalitetna, redistributivna i imigracijska populacijska politika koja će se provoditi od lokalne zajednice do državnog vrha.

 

Nina Aušperger, mag. nov.

Linkovi



Professional Congress Organizer (PCO)

Iz rada Stručnih društava

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Iz podružnica