Nedjelja, 30. Travanj, 2017

Povijest

1874. – 1876.

- Dana 26. veljače 1874. ime dr. Franje Milličića nalazimo u grupi od dvadeset i jednog liječnika koji su se odazvali pozivu dr. Vladoje Čačkovića da utemelje liječničko društvo.

- Prijedlog je već dne 16. ožujka 1874. predan zemaljskoj vladi na potvrdu kao Pravila sbora liečnikah trojedne kraljevine t.j. kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a u ime inicijativnog odbora dokument su potpisali dr. Franjo Milličić kao predsjednik, dr. Šime Švérljuga kao potpredsjednik i dr. Josip pl. Šepić kao odbornik.

- Sudjelovao u izradi prvih pravila, kojima je postavljena jasna osnova budućeg djelovanja liječničkog zbora.

- Dana 3. kolovoza 1874. pod predsjedanjem dr. Alekse Vancaša održana je u Zagrebu prva godišnja skupština na kojoj je odabran prvi predsjednik Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije Franjo Miličić odborska sjednica dne 8.kolovoza 1874.

- Odborske sjednice do dne 9. listopada 1874.

- na mjesečnim skupštinama od 30. studenog 1874. i 25. siječnja 1875. ustanovljeni su ”Poslovnik” i ”Kućni red Sbora liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije”

- 13. lipnja 1874. privremeni odbor Družtva slavonskih liečnika u Osijeku uputio je privremenom odboru Sbora liečnika u Zagrebu dopis kojim javlja da su kod zemaljske vlade pokrenuli osnivanje Društva slavonskih liječnika u Osijek

-  Izdavanje „Godišnjaka“ - Objavljivanje djelatnosti Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije

Fra- na skupštini dne 31. svibnja 1875. godine nakon dugotrajne rasprave donesena su zaključna Pravila pripomoćne zaklade za liečnike, njihove udove i sirotčad.

- Prva redovita glavna godišnja skupština dne 31. srpnja 1875.

 

1877. - 1878.

- 1. siječnja 1877. godine,  za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije odabran dr. Antun – Ante Schwarz

- U siječnju 1877. izlazi prvi broj Ličeničkog viestnika s naznakom “urednikom mu Odbor liečničkoga sbora”.., koji ima status kao službeni organ Sborâ liečnikâ kr. Hrvatske i Slavonije


Pročitajte PDF: Liječnički vjesnik 1877. godinaLiječnički vjesnik 1878. godina

- Tijekom predsjedničkog mandata u Sboru liečnika kr. Hrvatske i Slavonije raspravljano je o zdravstvenim odnošajima u pučkim školama i školskoj higijeni i o uvođenju nastave iz higijene na mudroslovnom fakultetu

- dr. Ladislav Rakovac, najustrajniji i najprecizniji kroničar i prvi povjesničar Sbora ističe, da je smrt Ante Schwarza u povijesti Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije na simboličan način zaokružila prvo razdoblje koje je bilo puno zanosa i rada

 

1878. – 1880.

- 5. kolovoza 1878. za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije izabran dr. Šime Šverljuga - Švrljuga

- u svojem predsjedničkom mandatu suočio se s brojnim problemima ustrajno pružajući potporu novim inicijativama

- 1880. godine javlja se nacrt novih pravila Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije i Osnova pravila pripomoćne zaklade za liečnike, njihove udove i sirotčad

- kolovozu 1879. poseban odbor izradio je osnovu Pravila pripomoćne zaklade za liečnike, njihove udove i sirotčad, nacrt kojih je bio pripremljen i objavljen u Liečničkom viestniku prije godišnje skupštine, kako bi se liečnici mogli unaprijed pripremiti za eventualne komentare.


Jelačićev trg nakon potresa 1880. godine

 

1880. – 1882.

-  9. kolovoza 1880. za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije izabran dr. Ladislav Rakovac

-  osamdesete godine ostaju u znaku zastoja aktivnosti i ozbiljne opasnosti za daljnji opstanak Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije što se očituje i u zastoju izlaženja Liečničkog viestnika

- godine 1880. / 81. Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije opetovano poziva svoje članove da u što većem broju pristupe u članstvo dobrotvornog Hrvatskog patriotičkog pripomoćnog družtva za potporu ranjenih vojnika

- tijekom 1882. nije tiskan ni jedan broj Liečničkog viestnika

- na glavnoj skupštini dana 15. srpnja 1882. dr. L . Rakovac je aklamacijom opet izabran za predsjednika,   međutim izbor je odlučno odklonio te je na njegov prijedlog glavna skupština za predsjednika izabrala  dr. Aleksu Vancaša

 

1882. – 1884.

-  15. srpnja 1882. za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije izabran dr. Aleksa Vancaš

-  u povijesti Sbora liečnika bile su to teške godine tijekom kojih novi odbor krajnjim naporom i ustrajnošću postiže da g. 1883. Liečnički viestnik ponovo izlazi. Unatoč zalaganju nekolicine entuzijasta, godine 1884. opet dolazi do prekida s objavljivanje

- A. Vancaš  je preminuo u lipnju 1884. godine, a 27. veljače 1885. održana je glavna godišnja skupština na kojoj je valjalo izvijestiti o dvogodišnjem djelovanju odbora

 

1885. – 1892.

- 27. veljače 1885. za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije izabran dr. Josip Kallivoda - Falkensteinski

- prvi mjeseci na čelu Sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije bijahu toliko uspješni da je na godišnjoj skupštini koja je održana 27. srpnja 1885. godine, unatoč njegovoj želji da se povuče s te dužnosti, ponovno izabran za predsjednika.

- na izvanrednoj glavnoj skupštini dne 30. studenoga 1885. donesena su nova pravila da mogu redoviti članovi biti liečnici, obitavajući i izvan područja kraljevina Hrvatske i Slavonije i da je godišnji prinos manji nego li ga ustanoviše stara pravila

- Na glavnoj skupštini dne 31. siječnja 1887. Pročitan je tekst Pravila pripomoćne zaklade za liečnike, njihove udove i sirotčad, koji se u manjim detaljima razlikuje od prijedloga iz g. 1880. Iste je godine pokrenuto i pitanje osnutka mirovinske zaklade za udove liečnika i njihovu sirotčad.

- Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije šalje tih godina svoje predstavnike na međunarodne kongrese, kao na primjer g. 1888., na VI međunarodni kongres za higijenu i demografiju u Beču

- Članstvo Sbora liečnika je osjetno povećano, koncem 1888. dosegao je broj od 202 redovita člana, dok je krajem g. 1891. Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije je imao 12 počasnih, 4 dopisujuća i 218 redovitih članova

 

1893. – 1906.

- 30. siječnja 1893. za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije izabran dr. Ladislav Rakovac

- dolazi do suradnje Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije i Društva kranjskih liečnika u Ljubljani

- g. 1899. uz 380 imena članova zabilježeno je 137 naziva gradova, mjesta i naselja iz raznih krajeva diljem i izvan Hrvatske

- Dr. med. Bohuslava Keck primljena je u članstvo Sbora g. 1895. kao prva liječnica i to u statusu redovitog člana! Na objavljenim popisima članova, duže od jednog desetljeća Dr. Bohuslava Keck ostaje nazočna kao jedina liječnica u Sboru liečnika kr. Hrvatske i Slavonije

- Na godišnjoj skupštini 1897. godine dr. Dragutin Schwarz je pokrenuo raspravu, zalažući se da bi Sbor liečnika kr Hrvatske i Slavonije kao znanstveno društvo trebao imati vlastitu znanstvenu knjižnicu, no prevladalo je mišljenje da osnivanje vlastite biblioteke nije prihvatljivo, nadalje daju se prijedlozi za osnivanje odbora za staleška pitanja i odbora koji će sabirati građu za hrvatsku medicinsku terminologiju

- Godine 1899. priprema se proslava 25-te godišnjice opstanka sbora ličenička kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu, proslava i znanstveni skup uključujući i društveni program trajali su od 19. do 21. listopada 1899. godine., a izvješća o svečanom i znanstvenom radu objavljena su i u Liečničkom viestniku. Dok su u cijelosti obajvljeni s ilustracijama, tablicama i grafikonima u knjizi Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka (20. i 21. listopada 1899). Također bio je to prvi znanstveni medicinski skup s međunarodnim sudjelovanjem.

- u prigodi obilježavanja 25-te godišnjice realizirana je i Spomen knjiga – Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije od g. 1874. do g. 1899. koju je napisao Ladislav Rakovac

- 17. siječnja 1902. prvi put je biran časni sud u sastavu: I. Kosirnik, Š. Švrljuga, I. Thaller, T. Wickerhauser i D. Reichwei

- Tijekom g. 1903. u Sboru liječnika kr. Hrvatske i Slavonije osnovani su pododbori za sprječavanje tuberkuloze i za izradu predstavke o pozivanju sudbenih vještaka

- Na skupštini Sbora liečnika dne 22. prosinca 1903. predsjednik L. Rakovac je istakao da je “Liečnički viestnik” s godinom 1903. navršio svoje 25-to godište

- Na glavnoj godšnjoj skupštini koja je održana 24. siječnja 1905. godine dr. L. Rakovac je bio ponovno izabran za predsjednik no podnosi ostavku. S obzirom na novonastalu situaciju dr. Vatroslav Schwarz je na mjesečnoj skupštini koja je održana  24. veljače 1905, prihvatio da kao potpredsjednik vodi Sbor liečnika do definitivnog izbora novog predsjednika

- Dana 20. siječnja 1906. održana je glavna godišnja skupština na kojoj je za predsjednika ponovno izabran L. Rakovac. Ovoga puta on je prihvatio i zahvalio na izboru gledajući s mnogo optimizma na budući rad u Sboru. Za potpredsjednika je ponovno bio izabran Vatroslav Schwarz

- dr. Ladislav Rakovac je neočekivano umro 14. travnja 1906 pa do iduće godišnje skupštine koja je održana 24. siječnja 1907. Sbor liječnika vodio je dr. Vatroslav Schwarz kao potpredsjednik

- Dr. Ladislavu Rakovcu u spomen u Sboru liječnika kr. Hrvatske i Slavonije u Zagrebu g. 1906. osnovana je Zaklada Ladislav Rakovac za pomoć udovama i djeci liječnika koji nisu imali uvjete za pomoć iz pripomoćne blagajne

- Na skupštini u listopadu 1906. g. Sbor se obraća na Sabor predstavkom u kojoj se zalažu za opće izborno pravo, a kr. zem. vladi upućuje predstavku da se dokine potreba nostrifikacije diplome stečene na austrijskim sveučilištima za državljane kr. Hrvatske i Slavonije. Od vlade također traži da dozvolu za liječničku praksu u kr. Hrvatskoj i Slavoniji daje samo onima koji znadu državni hrvatski jezik

- Potkraj g. 1906. Sbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije ima ukupno 444 redovita člana, 24 začastna i 8 dopisujućih.

 

1907. – 1913.

- 24. siječnja 1907. za predsjednika Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije izabran dr. Ivan Kosirnik

- Dr. Ivan Kosirnik se kao predsjednik ponovno suočava s atmosferom krize. Sav svoj trud ulaže da nadvlada unutarnje trzavice i njihove štetne posljedice. Uz ostalo, to se očituje i u činjenici da Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije godine 1907. pozdravlja osnivanje novog liječničkog društva Slobodna organizacija liječnika Dalmacije u Splitu

- Od 15. svibnja 1908. godine u Liječničkom vijestniku se ponovno mijenja pisanje naziva društva, ovaj put kao Zbor liječnika kr. Hrvatske i Slavonije, umjesto “Sbor liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije”, kako je bilo uvedeno g. 1906

- Predstavnici Zbora liječnika prisustvuju 30. studenoga 1908. svečanom polaganju kamena temeljca za zemaljsku bolnicu na Šalati, za koju su se zalagali u Zboru liječnika kr. Hrvatske i Slavonije pred više od desetak godina

- Godine 1910. osnovana je nova liječnička udruga - Organizacija liječnika okružne blagajne za Hrvatsku, radi zaštite interesa liječnika zaposlenih u socijalnom osiguranju

- Godine 1911. u želji da se potakne i osnaži stručni medicinski rad u Zboru liječnika kr. Hrvatske i Slavonije utemeljene su prve samostalne stručne sekcije – internistička i kirurška

- Krajem 1912. godine Zbor liječnika kr. Hrvatske i Slavonije ima 459 redovitih, 26 začasnih i 6 članova dopisnika

 

1913. – 1919.

-  30. siječnja 1913. za predsjednika Zbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije odabran dr. Dragutin Mašek vitez Bosandolski

-  zemlja u cjelini, a s njom i Zbor liječnika, bijahu suočeni s ratištima na Balkanu i Prvim svjetskim ratom koji daju pečat sadržaju onovremenih Liječničkih vjesnika.

-  zahvaljujući zalaganju Zbora liječnika kr. Hrvatske i Slavonije u Zagrebu je g. 1913. osnovana prosektura javnih zdravstvenih zavoda

-  1914 g. javlja se prvi pokušaj uvođenja nastave za stručno usavršavanje liječnika u Hrvatskoj

-  1914 g.  Zbor je nakon dugih priprema izdao Indeks medicinskih djela zagrebačke sveučilišne biblioteke

-  Nakon stanke od tri godine, dne 26. siječnja 1917. godine održana je redovita godišnja skupština

-  24. siječnja 1918., na temelju prijedloga obora Milan Rojc je izabran za začasnog člana, u znak priznanja za njegov doprinos u otvorenju Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji je počeo s radom u prosincu 1917. Godine

 

1919. - 1920.

-  30. siječnja 1919. za predsjednika Zbora liječnika kr. Hrvatske i Slavonije -Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu odabran dr. Josip Lochert

-  19. listopada 1919. Održana izvanredna skupština radi dogovora o nacrtu pravila za “udruženje liječnika kraljevina SHS”,

-  dne 19. 12. 1919. dr. J. Lochert saziva izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj je raspravljan pristup Zbora liječnika kr. Hrvatske i Slavonije u “Udruženja jugoslavenskih liječnika” – Jugoslovensko lekarsko društvo, te prijedlog pravila toga društva.

 

1920. – 1923.

- 9. rujna 1920. za predsjednika Zbora liječnika kr. Hrvatske, Slavonije i Medjumurja odabran dr. Aleksandar Blašković

-  Godine 1920 počinju s radom nove stručne sekcije: za socijalnu medicinu i dermatovenerološka, a sastaju se kirurška, internistička i sekcija blagajničkih liječnika. No, znatno više se raspravlja o novom zakonu o organizaciji zdravstva – sanitetskom zakonu, o socijalizaciji medicine i socijalizaciji liječnika, o problemima u odnosu sa Ministarstvom zdravstva i staleškim pitanjima. Sve učestaliji su zahtjevi za osnutak liječničke komore koja bi potpuno preuzela brigu oko staleških i materijalnih interesa liječnika

- Tijekom 1922. sve je življi rad u sekcijama Zbora liječnika kr. Hrvatske, Slavonije i Medjumurja. Tajnik dr. Jelošek navodi, da je osnovana otorinolaringološka sekcija, da su uspješno radile internistička i kirurška, a da je osobito aktivna bila dermatovenerološka sekcija. Sastanke je održavala i zubarska sekcija.

 

1923. – 1924.

-  25. siječnja 1923. za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu odabran dr. Miroslav pl. Čačković - Vrhovinski

-  Godine 1923. osnovana je Liječnička komora za Hrvatsku, Slavoniju i Medjumurje u Zagrebu

-  dne. 21. listopada 1924.godine u saborskoj dvorani u Zagrebu proslavljena 50-godišnjica Zbora liječnika

-  članovi su dne 26. listopada 1923. predložili promjenu naziva, spočitnuvši “... da se jedina organizacija liječnika u Hrvatskoj, Slavoniji i Medjumurju, koja će na godinu da proslavi 50-godišnjicu opstanka, usprkos apsolutne većine članova Hrvata, nije sve do sada prozvala: Hrvatskim liječničkim društvom.”

 

1925. – 1927

-  24. siječnja 1925. za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu odabran dr. Aleksandar Blašković

- U prvoj godini njegova rada Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu podnosi predstavke o pravilnoj socijalizaciji medicine, o pravu podjeljivanja liječničke prakse, o specijalizaciji, o liječničkom stažu, o uređenju inspektorata, o sanitetskom savjetu i ministarstvu zdravstva. Pozorno se raspravlja o nacrtu zdravstvene organizacije kojeg je sastavio dr. Vinko Gregorič

 

1927. – 1930.

- 29. siječnja 1927. za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu odabran dr. Karlo Radoničić

- g. 1927. pokreće izdavanje Medicinske biblioteke o aktualnim medicinskim i praktičnim problemima

- Na redovitoj glavnoj godišnjoj skupštini Zbora 11. veljače 1928., u pozdravnom govoru naglašava, da je nakon dugog čekanja i nastojanja, za gradnju vlastitog doma Zboru besplatno dodijeljena “...jedna gradjevna pracela u produženju Račkoga ulice

- stručnjaci iz inozemstva prihvatili njegov poziv da u Zboru održe predavanja

- Tajnik dr. Pavao Ćepulić  je podsjetio da je Zbor, u zajednici s Komorom i predstavnicima Medicinskog fakulteta, bezuspješno protestirao zbog ukidanja plaćanja staža, tražeći, da se stažistima osigura plaća

-  Godine 1928. Zbor obilježava 50. Godišnjicu Liječničkog vjesnika

- Tijekom 1929. odbor Zbora i njegov tadašnji predsjednik usredotočiše se na reguliranje odnosa s JLD i s Ministarstvom zdravstva

- Poziv za osnivanje mjesnih odbora, Poslovnik časnog suda, gradnja liječničkog doma

 

1930. – 1932.

-  8. veljače 1930. za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Međimurja izabran dr. Janko Božić

-  15. travnja 1930. godine održana kokonstituirajuća skupština Zadruge za podizanje Liječničkog doma s ograničenim jamstvom u Zagrebu, na kojoj su donesena i prihvaćena pravila Zadruge za podizanje liječnočkog doma, prema kojima je reguliran naziv, članstvo i poslovanje Zadruge

-  29. prosinca 1930. održan prvi godišnji sastanak Ekonomske sekcije koja je osnovana 1929. godine

-  U listopadu 1931. Sazvana je izvanredna glavna skupština u svezi s istupanjem Ekonomske sekcije kao „stalaške organizacije“, s ciljem da bi se potaklo donošenje poslovnika-pravilnika ove sekcije u skladu s pravilima Zborau duhu Zborovih tradicija

- 30. Listopada 1931. donesen je i Poslovnik sekcije liječnika gradskog načelstva u Zagrebu pri „Zboru liječnika Hrvatske, Slavonije i Međimurja u Zagrebu“

 

1932. – 1935.

-  30. siječnja 1932. predsjednik Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjimurja postaje dr. Pavao Ćulumović

-  1933. Zbor raspravlja o reformi studija medicine, za 1934. se priprema proslava 60-te obljetnice Zbora, koja zbog smrti kralja Aleksandra nije održana

 

1935.-1945.

-  1935. započela gradnja Hrvatskoga liječničkog doma

-  26. siječnja za predsjednika izabran prof. dr. Vladimir Ćepulić

-  30.01.1937. – svečano otvoren Liječnički dom

- održana prva glavna godišnja skupština u prostorijama Hrvatskog liječničkog doma

- 1938. u organizaciji Zbora i njegove Sekcije za povijest medicine u Zagrebu održan je prvi međunarodni medicinski Kongres

- 1939. - Pravila na temelju kojih Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Međimurja mijenja naziv u Hrvatski liječnički zbor, a sekcije i mjesni odbori postaju društva

- 1944. – 70. obljetnica Hrvatskog liječničkog zbora i otvorenje Muzeja za poviest zdravstva u Hrvatskoj

 

1945.- 1946.

- 30. Rujna 1945. za predsjednika Zbora liječnika odabran dr. Srećko Šilović

- Prihvaćen prijedlog o promjeni imena društva u Zbor liječnika Hrvatske (ZLH)

- Osnovana sekcija za sportsku medicinu

- Prema novom pravilniku tada bijaše određeno da redovitim članom Zbora liječnika Hrvatske može biti svaki liječnik državljanin F.N.R Jugoslavije

- 1947. na glavnoj skupštini Zbor dobiva temelje za djelovanje u smislu stručnog društva

 

1947. – 1958.

-  23. veljače 1947. godine za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske odabran prim. dr. August Gustav Forenbacher

-  Od 1947. postupno dolazi do osnivanja novih sekcija i podružnica

-  1949. ZLH prvi od liječničkih društava Jugoslavije dao prijedlog da se organiziraju znanstveni sastanci i kongresi pojedinih struka za cijelu zemlju

-  1954. – Prvi poslijeratni kongres liječnika Hrvatske

-  Proslavljena je 80. godišnjica Zbora

-  Donesena su nova pravila ZLH

- 1958. ZLH imao 2601 člana, 22 podružnice i 23 stručne sekcija

 

1958. – 1960.

- 30. ožujka 1958. godine za predsjednik Zbora liječnika Hrvatske izabran je prof. dr. Sergije Dogan

- Raspravlja se o pitanjima organizacije zdravstvene službe i stručnom izobražavanju liječnika

 

1960. – 1965.

- 22. travnja 1960. godine za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske odabran dr. Nikola Peršić

- 1961. u ZLH osnovana Komisija za naučnoistraživački rad, njen prvi predsjednik bio je prof. dr. Arpad Hahn, zatim prof. dr. Zdenko Radošević, a od 1963. pa do 1970. Nikola Peršić

- 1962. Liječnički vjesnik ponovo izlazi kao mjesečnik, a na zamolbu Američke nacionalne biblioteke, počinje izlaziti i na engleskom jeziku

- 1964. ZLH obilježava 90. obljetnicu, tom prigodom je održan Treći kongres liječnika Hrvatske

 

1965. – 1974.

- 24. travnja 1965. za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske odabran prof. dr. sc. Stojan Knežević

- 1971. – novi statut Zbora liječnika Hrvatske

- Osnovana Akademija Zbora liječnika Hrvatske

- U ZLH uvedene su uz dodjelu diploma počasnim članovima, diplome i spomen plakete Ladislav Rakovac i Pavao Ćulumović za istaknuti zdravstveni rad

- 24.02.1974. proslava 100. obljetnice Zbora liječnika Hrvatske

 

1974. – 1982.

- 15. studenog 1974. za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske odabran prof. dr. Franjo Kosoković

- 1977. svečano obilježen jubilej stote obljetnice Liječničkog vjesnika

- 20.10. 1980. na Izvanrednoj Skupštini ZLH usvojen novi Statut

- Definirana samoupravna tijela Zbora – Skupština Zbora, Predsjedništvo Skupštine Zbora, Nadzorni odbor Zbora i Sud časti Zbora

- 30. ožujka 1981. – izborna skupština Zbora liječnika Hrvatske ne kojoj je odabran prvi predsjednik Predsjedništva Zbora liječnika Hrvatske prof. dr. sc. Franjo Kosoković

 

1982. – 1984.

- 5. travnja 1982. Predsjednik Zbora liječnika Hrvatske postaje dr. Predrag Drobnjak

- 28. ožujka 1983. donesen novi Statut Zbora liječnika Hrvatske

 

1984. – 1989.

- Dužnost predsjednika Zbora liječnika Hrvatske obavlja prof. dr. sc. Andrija Pavić

- osnovana sekcija za gastroenterologiju

- uređen je Klub liječnika

- 1985. Zbor liječnika Hrvatske pokrovitelj je proslave 100. obljetnice Bolnice Dr. M. Stojenović u Zagrebu

- 1985. Andrija Pavić predlaže da se u Statut ZLH unesu dopune kojima bi se definirao odnos ZLH i Medicinske akademije Hrvatske

- Tijekom 1985. organizirani su zajednički sastanci ZLH i SSRNH

- Osnovana je Komisija za financijske poslove Zbora

- Započete pripreme za VIII. Kongres liječnika Hrvatske čije je održavanje predviđebo 1987. godine

 

1989. – 1992.

- 24. travnja 1989. godine za predsjednika Zbora liječnika Hrvatske je odabran prof. dr. sc. Mirko Gjurašin

- Osnovana Komisija za statut koju je kao predsjednik vodio prof. dr. sc. Ante Draženčić

- 24. veljače 1990. godine donesen je novi Statut Zbora liječnika Hrvatske

- Osnovane su dvije nove Komisije Zbora: Komisija za ljudska prava i medicinsku etiku i Komisija za staleška pitanja sa zadatkom osnivanja Hrvatsk liječničke komore

- 26. Veljače 1991. vraćen naziv Hrvatski liječnički zbor

-  Ponovno su pokrenute Liječničke novine, za glavnog urednika imenovan prof. dr. Željko Poljak

- Tijekom 1992. godine, koja je obilježena ratnim prilikama, aktivnost Hrvatskog liječničkog zbora bila je vrlo živa. Ona se prije svega odnosi na članove gotovo svih podružnica, koji su svoj stručni i rodoljubni doprinos davali tamo gdje je to bilo najpotrebnije, od bojišnice do danonoćnog rada u bolnicama. Sjednice Glavnog odbora održavane su u Zagrebu i izvan Zagreba na područjima gdje je buktao rat.

- HLZ je organizirao izložbu i izdao brošuru Pucanj u bolnice- Attack on hospitals koja je razaslana po cijelom svijetu

- Nakon pada Vukovara, u Hrvatskom liječničkom domu organiziran je doček hrvatskom braniteljima medicinske struke i dodijeljeno im je priznanje za hrabrost i čestitost

- 1992. Hrvatski liječnički zbor primljen u članstvo Svjetskog liječničkog društva – World Medical Association

 

1992. – 1997.

-  28. studenog 1992. godine za predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora izabran prof. dr.sc. Ante Draženčić

- 1993. HLZ je, zajedno s izvršnim odborom Podružnice Zagreb počeo sustavno posjećivati podružnice HLZ-a na ratnim područjima što je nastavljeno tijekom 1994. i 1995. godine

- U veljači 1993. godine, HLZ je postao punopravni član Foruma European National Medical Organizations

-  U listopadu 1996. HLZ je primljen za pridružnog člana UEMS-a ( Union Europeenne des medicins specialistes) koji je neposredni ustroj Europske unije

-  Uspostavljene su prijateljske veze sa Svjetskim zborom hrvatskih liječnika (EACP)

-  Broj stručnih društava povećao se na 99 ne računajući među njima Sekciju likovnih umjetnika. Glazbeno društvo, Klub umirovljenika, Klub planinara i Studentsku sekciu, koji nisu stručna društva u užem smislu

-  Na 104. godišnjoj skupštini 24. veljače 1996. U Statut HLZ je dodan amandman kojim studenti medicine i stomatologije mogu postati privremeni članovi Zbora u Sekciji studenata medicine

- Sastavljeni su i prihvaženi sljedeći dokumenti Hrvatskog liječničkog zbora: Poslovnik suda časti HLZ-a; Kodeks medicinske etike i deontologije; Pravilnik o dodjeli odličja HLZ-a (1993. god., noveliran 1996.); Poslovnik o radu Skupštine HLZ-a i Pravilnik o radnim odnosima

- 1995. godine uvedena je Nagrada Zbora mladim istraživačima, za temeljne i primijenjene medicinske znanosti

- 22. Veljače 1996. Na godišnjoj skupštini prihvaćen je dopunjeni Kodeks medicinske etike i deontologije

- HLZ je surađivao s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske us vezi s novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. i 1996., osnivanjem Hrvatske liječničke komore i Hrvatske stomatološke komore ( g. 1995.)

- Započele su pripreme za građevinsko uređenje Hrvatskog liječničkog doma, uređena je knjižnica, obnovljen je rad administrativnog tajništva, a uz Liječnički vjesnik i Liječničke novine počinje se promoišljati na oživotvorenje Medicinske biblioteke Zbora , razrađuju se planovi u svezi sa zadaćom HLZ na polju kontinuiranog obrazovanja liječnika, ne zaboravljajući i na predstojeće obilježavanje 125. obljetnice Hrvatskog liječničkog zbora.

 

1997. – 2001.

- 22. veljače 1997. godine za predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora izabrabran prof. dr. sc. Dubravko Orlić

- Hrvatski liječnički zbor prolazi kroz potpuno preuređenje: u podrumu se gradi i otvara potpuno novi Klub HLZ-a sa zimskim vrtom; u cijelosti se mijenjaju pod, sjedala i cjelokupna tehnička oprema velike predavaonice Zbora, stvara se tehnički centar s najnovijom elektronskom opremom za rad velike te preuređene dvije male predavaonice, dok se prvi kat u cijelost restaurira

-  15. srpnja 1997. godine Zbor postaje udruga koja mora uskladiti svoj Statut s novim Zakonom, upisati se u registar udruga i posebno zatražiti da se zove Hrvatski liječnički zbor

- Od 1. Studenog 1997. Godine djeluje „Kolegij liječničkih udruga“ kojeg čine predsjednici, dopredsjednici i tajnici Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatske liječničke kmore, Hrvatskoga liječničkog sindikata i Hrvatske stomatološke komore

- 26. veljače 1999. godine obilježena je 125. obljetnica Hrvatskog liječničkog zbora uz nazočnost ministra zdravstva RH prof. Reinera, izaslanika pokrovitelja proslave predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, bivših predsjednika Zbora, brojnih predstavnika svih liječničkih udruga i organizacija, Sveučilišne i akademske zajednice, suradnika Zbora kako iz Hrvatske tako i iz svijeta, društvenih i javnih tijela te brojnih uzvanika

- Tijekom 2000. godine broj stručnih društava postupno doseže brojku od 121 društva

- U studenom 2000. omogućena je prva telekonferencijska veza iz velike predavaonice Hrvatskoga liječničkog zbora i Opće bolnice Zabok te je 2001. godine održana po prvi put u zborovoj povijesti teleprezentacija knjige prim. mr. sc. Stjepana Sirovice iz Podružnice HLZ-a Šibenik

 

2001. – 2005.

-  19. travnja 2001. Za predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora ponovno odabran prof. dr. sc. Dubravko Orlić

-  Odnosi ministarstva zdravstva i Zbora postaju sve lošiji i lošiji

-  Glavni odbor Zbora jasno upozorava Vladu RH „na moguće nesagledive posljedice u odnosu na zdravstvenu zaštitu naroda“

-  Tijekom 2001. godine Akademija medicinskih znanosti Hrvatske slavi svoju 45. obljetnicu rada, kojoj se Zbor pridružuje svojim stručnim radom i omogućavanjem 45 stručnih i znanstvenih slavljeničkih sastanaka u zborovim prostorima.

-  Zbor i AMZH organiziraju brojne tribine na kojima nastupaju najuvaženije znanstvene, stručne i društvene osobe naše države

-  Na 110. godišnjoj Skupštini prihvaćen je novelirani Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatskoga liječničkoga zbora

-  11. studenog 2002. godine  službeno je provedena registracija novog Statuta HLZ-a od strane državnih tijela

- 11. prosinca 2002. godine održana je proslava 125. Obljetnice izlaženja Liječničkog vjesnika

- Tijekom 2002. godine po prvi put obavlja se relicenciranje liječnika

 

Linkovi



Professional Congress Organizer (PCO)

Iz rada Stručnih društava

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Iz podružnica