Izdvajamo
Home / Iz rada Stručnih društava / Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjeg društva

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjeg društva

Križobolja spada među najučestalije zdravstvene probleme današnjice, a procjenjuje se da 80 posto ljudi tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima ili donjem dijelu kralježnice. Upravo je ovaj podatak potaknuo Hrvatsko društvo umirovljenih liječnika da organiziraju stručno predavanje na temu križobolje i kao gosta predavača pozovu stručnjaka u ovom području, prim. dr. sc. Ladislava Krapca, spec. fizijatra-reumatologa.

Kao što pojašnjava prim. dr. sc. Krapac, ljudi u 21. stoljeću najveći dio svoje djelatnosti obavljaju iz svog doma ili radne sredine, sjedeći. Homo sapiens nije „dizajniran“ za sjedenje, već za stajanje što je najprirodniji položaj za naše tijelo. „Posljedica dugotrajnog nepravilnog sjedenja za radnim stolom su alordoza vratne i slabinske te kifoza prsne kralježnice. Sve to vodi do atrofije muskulature ramenskog i zdjeličnog pojasa, kao i muskulature natkoljenice“ objašnjava prim. dr. sc. Krapac. Epidemiološke studije kroničnih bolesti provedene u Hrvatskoj krajem 20. stoljeća ukazuju da 25 posto žena i 20 posto muškaraca srednje životne dobi ima neku bolest kralježnice.

U stručnoj literaturi navodi se više od stotinu različitih uzroka križobolje, a najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje. Težak fizički rad, višesatni nepravilan tjelesni položaj, nepovoljni radni stolci, rasvjeta i radni prostor s nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, sve to pridonosi učestalim tegobama kralježnice. Među prvima je na te probleme ukazao Bernardino Ramazzini, otac medicine rada koji je 1713. godine napisao: „Različite i mnogobrojne su bolesti koje se mogu javiti u radnika uslijed posla kojeg obavljaju. Prvi uzrok bolesti pripisujem prirodi materijala kojeg koriste u radu, drugi određenim naglim i nepravilnim kretanjima te neprirodnim položajima zbog kojih je struktura tijela izložena opasnostima od raznim ozbiljnih bolesti“.

Križobolja zahtijeva brzu liječničku pomoć, a liječenje podrazumijeva suradnju više liječnika-specijalista. Najvažnije je ukloniti bolesnika od utjecanja provocirajućih činitelja koji uzrokuju bol, ergonomski prilagoditi radni prostor, stolac na kojemu sjedimo i računalo na kojemu svakodnevno radimo. „Značajno mjesto primarne prevencije čini zdravstveni odgoj, ne samo bolesnika, nego i obitelji i članova radne sredine. Promjena načina života, radnih opterećenja, a osobito navika u liječenju bolnih sindroma kralježnice izuzetno je važna“ zaključuje prim. dr. sc. Krapac.

About Nina Aušperger

Diplomirala novinarstvo i političku komunikaciju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu
x

Check Also

Hrvatska dobila prvu Jedinicu za liječenje zatajenja crijevne funkcije

Hrvatska je u Kliničkom bolničkom centru Zagreb dobila svoju prvu Jedinicu za ...