Izdvajamo
Home / Iz rada Stručnih društava / Kvaliteta zdravstvene zaštite i sigurnost pacijenata i zdravstvenog osoblja
Prof. dr. sc. Jasna Mesaric održala je predavanje u Hrvatskome liječničkom zboru na temu kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata i zdravstvenog osoblja
Prof. dr. sc. Jasna Mesaric

Kvaliteta zdravstvene zaštite i sigurnost pacijenata i zdravstvenog osoblja

Može li se izmjeriti kvaliteta zdravstvene zaštite? Koji su pokazatelji sigurnosti pacijenata, a koji sigurnosti zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama? Na ta i na još mnoga pitanja zainteresiranih mladih liječnika odgovorila je prof. dr. sc. Jasna Mesarić, predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskoga liječničkog zbora. U organizaciji Hrvatskoga društva mladih liječnika, svi zainteresirani i željni znanja mladi liječnici imali su priliku prisustvovati stručnom predavanju na temu sigurnosti pacijenta i zdravstvenog osoblja te naučiti mnogo toga novoga i korisnoga.

Mnogo puta u svakodnevnom radu, u neobveznom razgovoru s kolegama liječnicima, ali i u profesionalnom životu koristimo termine poput kvalitete zdravstvene zaštite, sigurnosti zdravstvenih radnika i postupaka te sigurnosti pacijenata. No, koliko zapravo znamo o zdravstvenoj zaštiti i što ona uopće predstavlja? Kada govorimo o sigurnosti pacijenata to označava sprječavanje izlaganja pacijenta nepotrebnoj šteti tijekom liječenja, odnosno ublažavanja mogućih nepotrebnih posljedica. Podatak za države Europske unije pokazuje da se štetni događaji bilježe u 8  do 12 posto hospitaliziranih osoba.

Sigurnost pacijenata i osoblja definirana je i Pravilnikom o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene gdje se nalazi devet skupina standarda kvalitete zdravstvene zaštite i način njihove primjene. Prema tom pravilnika svaka je zdravstvena ustanova, trgovačko društvo, privatni zdravstveni radnik dužna pratiti njoj primjenjive pokazatelje i svakih šest mjeseci dostavljati izvješće Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu za ostale neželjene događaje te svakih tri mjeseca za neočekivane neželjene događaje i neželjene događaje prema osoblju.

U tom se kontekstu raspoznaju i drugi definirani standardi i termini bliski zdravstvenoj zaštiti poput neočekivanog neželjenog događaja što podrazumijeva događaj koji se u praksi ne bi smio dogoditi. Primjer takvog događaja su kirurški zahvat proveden na pogrešnom pacijentu, instrument ili predmet ostavljen na mjestu kirurškog zahvata koji zahtjeva dodatni zahvat ili dodatni postupak, smrt, koma ili teško oštećenje zdravlja zbog pogrešne farmakoterapije, smrt majke ili teško oboljenje majke povezano s porodom i slično.

U kontekstu sigurnosti zdravstvenog osoblja prate se tri neželjena događaja prema osoblju, a to su verbalni, fizički, materijalni događaj. Prema podacima dostupnima za 2015. godinu proizlazi da je zabilježeno najviše verbalnih događaja, zatim slijede fizički pa materijalni događaji. Sveukupno za 2015. godinu zabilježeno je 499 neželjenih događaja prema zdravstvenom osoblju.

Također, svi nositelji zdravstvene djelatnosti u RH obvezni su uspostaviti, razvijati i održavati sustav za poboljšanje kvalitete, propisuje Pravilnik. Sustavno izvještavanje o neželjenim događajima i kontinuiran rad na poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite označava bolju zdravstvenu skrb, ali i bolje radne uvjete u zdravstvu.

About Nina Aušperger

Diplomirala novinarstvo i političku komunikaciju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

x

Check Also

Poziv

Pozivamo Vas na Osnivačku skupštinu Hrvatskoga društva za ubrzani oporavak nakon operativnog ...