Nedoumice i dvojbe glede transplantacije

Kod transplantacije se radi o ekstirpaciji jedog organa, ili tkiva živog ili preminulog davatelja, često na drugom kraju zemlje, pa se onda avionom ili helikopterom u portabl hladnjaku prenosi, ili uzima iz banke presadaka, te će to biti usađeno već imunološki i općenito pripremljenog primatelja. Najčešće se u istoj klinici vrši i vađenje organa (tkiva, stanica) i obavlja sav proces transplantacije na jednom mjestu. U vezi transplantacije pojavljuje se nekoliko dilema i trilema budući da se radi o spašavanju zdravlja, invaliditeta, dizabiliteta, hendikepiranosti (sakaćenosti, nesposobnosti za posao i za životno zadovoljstvo, kvalitetu življenja), pa i samog života, preživljavanja primatelja. Bioetička pitanja izranjaju tokom višestoljetne prakse složenijih presađivanja stanica, tkiva i organa, jer je tu riječ o pristanku na transplantaciju s živog ili mrtvog davatelja (pristanak davatelja za života ili najbližih srodnica ili skrbnika nakon njegove smrti). Stoga se čitava problematika morala podvrči izučavanju, deskripciji, interpretaciji iznašašća u etičkim meritornim prosudbama i jurisprudencijskoj legalnoj regulaciji u hrvatskom Kodeksu medicinske etike i deontologije (analogno i u liječničkim kodeksima svih drugih nacija). U užurbanom razvoju i implementaciji medicinske operacijske tehnike i tehnologije, te načinima transplantacijskog sprečavanja imunološkog nepodudarnog neprihvaćanja tuđih presadaka, događaju se ogrešenja i biokemijske, deontološke kodekse. Dešava se zanemarivanje nekih stavki Petog člana naše etičke prisege. Koji su to, odgovoriti će sudionici ovog 17-og po redu našeg tradicionalnog proljetnog bioetičkog simpozija. Bioetički problemi nastaju kada se liječnici ne pridržavaju Kodeksa medicinske etike i deontologije. Ili pak kada transplantaciju vrše pripadnici kriminalnog miljea, pa se presađuju na silu ili ubojstvom oteti ili kupljeni organi. Ne smije se sankcijama nikako dozvoliti da peti član nestane iz svakodnevne primjene. Autori ovog rada opisuju povijest i fenomenologiju transplantacije s akcentom na nepridržavanju medicinskog Kodeksa.

Ruth Švarc, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Prim. dr. sc.Ljubomir Radovančević, dr. med. , specijalist neuropsihijatrije, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, Petrova 158, Zagreb
Vesna lecher-Švarc, dr. med., specijalist psihijatrije, DZ Zaprešić, Pavla Lončara 1, Zaprešić