Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Razred medicinskih znanosti Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske na znanstvenoj tribini održanoj u utorak, 26. siječnja ove godine, ugostili su cijenjenog hrvatskog znanstvenika, akademika Ivicu Kostovića. Profesor emeritus Kostović u prepunoj dvorani Hrvatskoga liječničkog doma održao je zanimljivo predavanje pod nazivom „Socijalni mozak“. Uvodnu riječ svima nazočnima uputila je prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić, predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te predstavila plodonosan i bogat rad akademika Kostovića.
Akademik Ivica Kostović inicijator je i osnivač Hrvatskog instituta za istraživanje mozga kao modela istraživačke i edukacijske ustrojbene jedinice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U tom je institutu potaknuo i osmislio osnivanje novih odsjeka i laboratorija, posebice Odsjeka za slikovni prikaz mozga, Odsjeka za kliničku primjenu neuroznanosti te Laboratorija za neurofiziologiju. Za svoj znanstveni i javni rad dobio je mnogobrojna priznanja i odlikovanja. Organizirao je više svjetski prepoznatih škola i simpozija te brojne domaće kongrese, uključujući i Prvi Hrvatski kongres neuroznanosti. Redoviti je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a godine 2006. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Razred za medicinske znanosti). Sveukupni istraživački rad Ivice Kostovića temeljio se na području neuroanatomije i neuroznanosti, a glavni doprinos dao je otkrićima o razvitku moždane kore čovjeka.
U svome predavanju, akademik Kostović objašnjava kako za odlučivanje, donošenje odluka, procjenu rizika i ponašanje u kriznim situacijama postoji biološka osnova koja je rezultat onoga što smo naslijedili i onoga što smo tijekom djetinjstva i odrastanja u interakciji s okolinom modificirali. U socijalnom mozgu posebno je zanimljiv kortikalni režanj – inzula, koji je važan za sva ponašanja nesigurnosti i u kojemu preispitujemo sve naše odluke i ponašanja. U inzuli se nalaze osjećaj za empatiju pomoću koje razumijemo druge ljude i tumačimo njihova ponašanja te osjećaj za predviđanje rizika koji nam omogućuje procjenu situacije. Kako objašnjava akademik Kostović, temelj današnjih društvenih odnosa je socijalna empatija, a većina ljudi ima empatiju. Ona se nasljeđuje genetikom ili odgojem prenosi s roditelja na djecu. Empatija nam omogućuje da pretpostavimo što drugi ljudi misle, da iz njihovog lica i neverbalne komunikacije iščitamo što žele reći te se u skladu s time ponašamo. Akademik Kostović zaključuje da rani utjecaji iz okoline mogu promijeniti funkcionalni razvitak mozga.
Akademik Ivica Kostović
Prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić
Akademik Ivica Kostović
