Intervju prof. dr. sc. Željka Krznarića za Poslovni dnevnik

Željko Krznarić, dr.med., primarijus, specijalista interne medicine, gastroenterologije i hepatologije te predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora govori o promjeni uloge Hrvatskog liječničkog zbora kroz godine, važnosti kliničkih smjernica i koja je uloga zbora u nastanku smjernica. Komentirao je i na što se posebno treba obratiti pažnja te kako će one doprinijeti našem zdravstvenom sustavu te kada se očekuju prvi rezultati.

Koliko se uloga i zadaća Hrvatskog liječničkog zbora mijenjala kroz godine?

Hrvatski liječnički zbor, osnovan 26. veljače 1874. godine prolazio je tijekom vremena brojne mijene, od onih stručnih i znanstvenih preko promjena država, državnih uređenja i političkih sustava. U tih 143. godine HLZ neprekidno štiti i promiče interese svog članstva, ali i svekolikog sustava zdravstva, uvijek i napose u interesu naših pacijenata. HLZ je udruga liječnika, združenih radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa. Upravo ova posljednja rečenica, misao je vodilja postojanja i glavna uloga Hrvatskog liječničkog zbora od njegovog osnutka te se nije promijenila do dana današnjeg na što smo izuzetno ponosni.

Koliko su kliničke smjernice važne danas u praksi?

Kliničke smjernice su svojevrsne upute temeljene na znanstvenim dokazima, koje pomažu liječnicima u svakodnevnom radu te se njima nastoji standardizirati i ujednačiti njihov rad. Kliničke smjernice izuzetno su važne za racionalno trošenje novca u zdravstvenom sustavu, jer jasno propisuju kako bi svaki liječnik trebao postupati kod određene dijagnoze ili stanja. Time se dijelom mogu izbjeći nepotrebni pregledi i pretrage, kakvih u zdravstvu ima mnogo. Uloga kliničkih smjernica je da osiguraju veću dostupnost liječničkih usluga pacijentima, a pritom ušteđena sredstva mogla bi se investirati u daljnji razvoj zdravstvenog sustava. Naravno, smjernice su vodilja ili pomagalo, a profesionalni pristup liječnika i njegova stručnost ostaje temelj u dijagnostici i liječenju bolesnika.

Koja je vaša uloga u tom procesu?

Hrvatski liječnički zbor je od 2004. godine izradio više od 70 smjernica u pisanju kojih su sudjelovala brojna stručna društva HLZ-a. Nastojali smo smjernice načiniti što kvalitetnijim i stručnijim, a Hrvatski liječnički zbor je na taj način pokazao da može ponuditi dijagnostičko-terapijske smjernice temeljene na relevantnim znanstvenim dokazima. Aktivna izrada smjernica provodi se iz godine u godinu. Posljednjih mjeseci Hrvatski liječnički zbor aktivno je komunicirao s National Institute for Health and Care Excellence (NICE) u pronalaženju rješenja za kreiranje kratkih, jednoznačnih, u praksi primjenjivih smjernica i algoritama za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti u Hrvatskoj. NICE, u suradnji s National Guideline Alliance (NGA), kreira smjernice za dijagnostiku i liječenje u različitim granama medicine. Tim stručnjaka sastoji se od nekoliko desetaka članova raznih profesija, liječnika, ekonomista, projektnih menadžera, pacijenata, kako bi se kreiranju smjernica pristupilo što šire i obuhvatili svi važni dijelovi dijagnostike i terapije. U izradi smjernica sudjeluju i akademske institucije, medicinski fakulteti te profesionalne i zdravstvene organizacije. Sam proces izrade smjernica počinje prikupljanjem i čitanjem relevantne literature, određivanjem svih važnih dionika sustava te istraživanjem mogućnosti i prilika svake pojedine zemlje. Hrvatski liječnički zbor 24. i 25. listopada predstavio je višemjesečni aktivni rad te ugostio ugledne stručnjake prof. Steve Pilling iz University College London, Gary Waltham, Senior Director at National Guideline Alliance i Alex Bates, Guideline Lead and Senior Health Economist at National Guideline Alliance u sklopu Stručnog savjeta HLZ-a. Ideja nije da NICE određuje HLZ-u što treba raditi, već da uz njihovu reputaciju i dugogodišnje iskustvo zajedničkim snagama dođemo do rješenja koje će biti od koristi zdravstvenom sustavu Hrvatske. U dogovoru s Ministarstvom zdravstva Hrvatski liječnički zbor će formirati radne timove koji će na temelju NICE naputaka kreirati kratke, jasne i sažete smjernice specifične za zdravstveni sustav Hrvatske.

Iz vašeg iskustva, na što se posebno treba obratiti pažnja pri stvaranju smjernica?

Izrada smjernica prije svega iziskuje dugogodišnji naporni rad stručnjaka istražujući relevantnu literaturu, donošenje zaključaka na temelju vlastitih iskustava, kao i iskustava kolega iz struke. Smjernice trebaju biti koncizne. Poželjno je da su jednostavne, kratke i jasne kako bi se njima mogli koristiti ne samo kolege iz područja koje one dotiču, već i primjerice, kolege iz primarne zdravstvene zaštite.

Koliko stručnjaka je radilo na tome i koliko je sam proces trajao?

Izrada smjernica je proces u kojem sudjeluju vrhunski stručnjaci iz područja kojemu su smjernice namijenjene, kao kolege iz područja koja indirektno dotiču problematiku koja se istražuje. U izradu pojedinih smjernica uključuje se više stručnih društava HLZ-a, kao i predstavnici najrelevantnijih institucija, bilo da se radi o medicinskim fakultetima, kliničkim bolničkim centrima ili drugim institucijama unutar zdravstvenog sustava koji svojom ekspertizom mogu donijeti novu kvalitetu. Novost je da se u izradu pojedinih smjernica uključuju i bolesničke udruge, odnosno njihovi predstavnici.

Osim same izrade smjernica napraviti i model implementacije u zdravstveni sustav. Što će to donijeti našem zdravstvenom sustavu?

Model implementacije je možda najvažniji korak pri izradi smjernica. Nije dovoljno samo izraditi smjernice koje će kasnije pasti u zaborav i biti neprimjenjive kao što je često bio slučaj. Adekvatnim modelom implementacije smjernice bi bile dostupne širom krugu liječnika, ali i drugim zdravstvenim djelatnika koji su u neposrednom doticaju s pacijentima. Koji bi model implementacije bio najbolji za Hrvatsku treba vidjeti s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om. Možda bi dobro IT rješenje moglo biti jedna od opcija. Implementacija smjernica bi pomogla liječnicima u svakodnevnom radu te bi standardizirala i ujednačila rad svih liječnika u Hrvatskoj.

Koliko je taj zadatak izazovan i kada se očekuju prvi rezultati?

Zadatak je svakako izazovan i prije svega dugotrajan proces. Ne može se očekivati da će se u primjerice, idućih godinu dana izdati velik broj smjernica. Za početak nam je primarni fokus na područja za koja je na prijašnjim stručnim sastancima u HLZ-u, a i na molbe Ministarstva zdravstva, ukazana prijeka potreba. To su smjernice iz područja endokrinologije, dijabetologije, pulmologije, radiologije, onkologije i arterijske hipertenzije. Nije dovoljno samo iščitati metodologiju. Za ozbiljan pristup u pisanju i korištenju smjernica ipak je nužan trening ljudi koji će biti zaduženi za izradu smjernica. Želja nam je osnovati centar izvrsnosti koji će zaposliti mlade kompetentne ljude koji će se baviti pisanjem smjernica, a takvo što iziskuje poprilične troškove.

Intervju prof. dr. sc. Željka Krznarića za Poslovni dnevnik

Izvor: Marta Duić, Poslovni dnevnik, 4.11.2016.