Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Nastavno na nedavne aktualnosti u medijima o pronalasku salmonele u jajima i mesu peradi u Hrvatskoj, povlačenje zaraženog mesa iz prodaje te raznih reakcija nadležnih osoba, političara i negodovanja javnosti Akademija medicinskih znanosti Hrvatske organizirala je stručnu tribinu na tu temu. Čak sedam zemalja prijavilo je pojavu oboljenja ljudi u vremenu od 1. svibnja do 12. listopada 2016. godine. Koliko nam zapravo zoonoze prijete i koje nam vrste najviše prijete otkrila je predavačica prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić sa Zavoda za bolesti peradi pri Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tribinu je otvorila predsjednica Akademije, prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić pozdravivši sve nazočne kolegice i kolege i predstavivši gošću predavačicu.
Prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić
Zoonoze označavaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje, objašnjava prof. dr. sc. Prukner-Radovčić.
Opasnosti za čovjeka ne predstavljaju samo one zoonoze koje se prenose neposredno dodirom iz kontaminirane okoline već i vrlo često one bolesti koje se prenose hranom. Procjenjuje se da svake godine milijuni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane. Osim što predstavljaju opasnost za ljude, zoonoze uzrokuju i velike gospodarske štete, prvenstveno zbog sve učestalijeg trenda promjene od intenzivnog na slobodan način uzgoja životinja. Više se ne pridaje tolika pažnja strogim i kontroliranim higijenskim uvjetima pa sve to uzima svoj danak.
Zoonoze su poznate kroz mnoga stoljeća, a do danas ih je opisano preko 200. Najčešće su zoonoze uzrokovane bakterijama među kojima, kao značajnije valja navesti Salmonellu i Campylobacter, ističe prof. dr. sc. Prukner-Radovčić. Glavni simptomi kod zoonoza uzrokovanih navedenim bakterijama su: povišena temperatura, dijareja, bolovi u trbuhu, slabost i mučnina. Godišnje se u SAD-u kampilobakterom zarazi prosječno 1.4 milijuna ljudi, a 13 tisuća njih se hospitalizira. Salmonela iz jaja uzrok je 110 tisuća zaraza godišnje također u SAD-u. Podaci za Europsku uniju pokazuju gubitke od 3 milijardi eura godišnje zbog zbrinjavanja 100 tisuća osoba zaraženih salmonelom, no na sreću taj broj se iz godine u godinu smanjuje.
Pojedine se zoonoze, poput bjesnoće, bruceloze, lišmanioze i ehinokokoze kontinuirano pojavljuju u većem broju zemalja, posebice u zemljama u razvoju u kojima pogađaju najsiromašnije dijelove ljudske populacije, uzrokujući velik broj oboljenja, koji se godišnje mogu iskazati u milijunima, od kojih velik broj ima i smrtan ishod.
Edukacija predstavlja vrlo važan segment prevencije obolijevanja, a upravo to je ono što se nedovoljno komunicira u medijima. Ljudi se bespotrebno plaše raznim medijskim napisima, a premalo informiraju o načinima sprečavanja zaraze. Još 2014. godine skupina nadležnih tijela, Hrvatska agencija za hranu, Veterinarski fakultet, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja, oformila je Radnu grupu za zoonoze koja svake godine nadzire situaciju i izrađuje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj.
