Izdvajamo
Home / Iz središnjice / Održan simpozij Najstariji hrvatski časopisi: kontinuitet, izazovi i budućnost

Održan simpozij Najstariji hrvatski časopisi: kontinuitet, izazovi i budućnost

Slika 1. Radno predsjedništvo: prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med., predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora i prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić

Dana, 19. listopada 2022. u Preporodnoj dvorani palače HAZU, održan je znanstveni simpozij pod nazivom Najstariji hrvatski  časopisi: kontinuitet, izazovi i budućnost.

Tom prilikom, u organizaciji Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ) i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) organiziran je znanstveni skup posvećen dvama najstarijim hrvatskim znanstvenim časopisima koji izlaze i danas, Radu HAZU pokrenutom 1867. i Liječničkom vjesniku pokrenutom 1877.

Liječnički vjesnik je stručno-znanstveni časopis HLZ-a. Prvi broj izašao je nekoliko godina nakon utemeljenja Hrvatskoga liječničkog zbora, daleke 1877. godine. Zasluga je to ondašnjeg predsjednika Zbora dr. Antuna Schwarza. Najstariji je hrvatski medicinski časopis prema trajnosti izlaženja. Vjesnik je jedan od relativno malobrojnih, tek stotinjak svjetskih časopisa koji su izlazili krajem 19. stoljeća, a da su održali kontinuitet tijekom 20. stoljeća te potom ušli u 21. stoljeće.  U Liječničkom vjesniku objavljuju se uvodnici, stručni i znanstveni radovi, pregledni članci, prikazi bolesnika, lijekova i metoda, preliminarna znanstvena i stručna priopćenja, osvrti, pisma uredništvu, prikazi knjiga, smjernice, referati iz literature i drugi prilozi.

Tijekom skupa izlagači su govorili o njihovom kontinuitetu i razvoju, izazovima s kojima se njihova uredništva nose te projekcije vezane uz njihovu budućnost.

O povijesnom razvoju časopisa Rad HAZU govorio je dr. sc. Martin Kuhar s Odsjeka za povijest medicinskih znanosti koji je spomenuo najstarije hrvatske časopise pokrenute u 19. stoljeću u vrijeme izgradnje modernih nacija i njihovih institucija. Od osnutka do danas Rad HAZU objavljen je u 564 sveska, s tim da svaki od devet Akademijinih razreda ima svoj vlastiti nakladnički niz Rada HAZU.

O Radu HAZU za područje društvenih znanosti govorio je njegov urednik akademik Dragutin Feletar, izlaganje Rad HAZU u kontekstu razvoja tehničkih časopisa u Hrvatskoj održala je Jelena Bolkovac s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a Rad HAZU za matematičke znanosti predstavio je njegov urednik akademik Andrej Dujella. Akademik Marko Pećina i akademkinja Vida Demarin predstavili su Rad HAZU za medicinske znanosti koji od 2007. izlazi isključivo na engleskom.

O časopisu Liječnički vjesnik koji od 1877. izdaje Hrvatski liječnički zbor govorili su njegov glavni urednik prof. dr. sc. Branimir Anić, prof. dr. sc. Nada Čikeš, prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić. Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med. napravio je uvod u povijest časopisa, a potom je prof.dr.sc. Nada Čikeš, kao jedna od urednica u 21. stoljeću pojasnila ulogu Liječničkog vjesnika u medicinskoj izobrazbi. Zatim je prof.dr.sc. Branimir Anić, aktualni urednik časopisa istaknuo važnost općemedicinskog časopisa na nacionalnom jeziku u 21. stoljeću. Naposljetku je prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić prikazala odrednice razvoja i uređivačke prakse tijekom 145 godina izlaženja. Za sam kraj prof. Brkić Midžić osvrnula se na vizualni identitet Liječničkog vjesnika u svjetlu baštinske vrijednosti časopisa. Zanimljivim prikazom kroz povijest, sudionici su imali prilike vidjeti kako se časopis mijenjao kroz vrijeme pokušavajući doprijeti do čitatelja osluškujući njihove ideje i potrebe. Svi sudionici složili su se o važnosti pisanja na nacionalnom jeziku s ciljem očuvanja liječničke povijesti, ali i kulturne baštine. U kraćoj raspravi nakon izlaganja postavilo se pitanje kriterija za napredovanje znanstvenika u Hrvatskoj te su sudionici zaključili kako bi bilo važno uvrstiti u kriterije i objavljivanje stručnih i znanstvenih radova na nacionalnom jeziku. Time bi se značajno pridonijelo povećanju opusa radova domaćih časopisa, a na taj način bi se čuvalo hrvatsko jezikoslovlje i njegova baština.

U doba kada je hrvatska medicinska stručna literatura bila oskudna te kada u Hrvatskoj nije bilo medicinskih fakulteta ni znanstvenih medicinskih ustanova, Liječnički vjesnik odigrao je značajnu ulogu u promicanju hrvatske medicinske znanosti, u stručnom usavršavanju hrvatskog liječništva, u borbi za poboljšanje prilika u liječničkom staležu, u izgradnji hrvatskog medicinskog nazivlja, te u razvoju zdravstvene službe u Hrvatskoj.

Slika 2. Predavanje prof.dr.sc. Branimira Anića, dr.med., Glavnog urednika časopisa Liječnički vjesnik

Slika 3. Izlaganje prof.dr.sc. Stelle Fatović-Ferenčić

Slika 4. Prof. Brkić Midžić

x

Check Also

Hrvatski liječnički zbor sudjelovao na predstavljanju reforme zdravstva

U petak, 11. studenog 2022. u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebz predstavljeni ...