Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Svečana konstituirajuća sjednica Senata Hrvatskoga liječničkog zbora održana je u utorak, 2. lipnja ove godine, kojoj su prisustvovali prof. dr. sc. Andrija Pavić, predsjednik HLZ-a u mandatu od 1984.-1989., prof. dr. sc. Dubravko Orlić, predsjednik HLZ-a u mandatu od 1997.-2005., doc. dr. sc. Hrvoje Šobat, predsjednik HLZ-a u mandatu od 2005.-2009., prof. dr. sc. Lucijan Negovetić, prvi dopredsjednik HLZ-a u mandatu od 1984.-1989., prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prvi dopredsjednik HLZ-a, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik HLZ-a te prim. Viktorija Bradić, rizničarka HLZ-a i dr. Tomislav Božek, glavni tajnik HLZ-a, kao gosti.
Kako je uzbuđenje sve više raslo, prisutni članovi nestrpljivo su iščekivali otvaranje sjednice. Na samome početku, prof. dr. sc. Željko Krznarić ponosno i odvažno se obratio prisutnima i napomenuo je kako je ovo povijesni dan za Hrvatski liječnički zbor jer se osniva novo tijelo Zbora – Senat. Osnivanje Senata HLZ-a je bilo jedno od predizbornih obećanja koje je napokon ostvareno, a uzbuđenje i entuzijazam svih nazočnih bili su prisutni tokom cijele sjednice. Prof. dr. sc. Krznarić istaknuo je kako je osnivanje Senata inicijativa za međusobno druženje, razmjenu misli, ideja i iskustava. Sasvim prikladno, taj je dan u tijeku bila i 100. sjednica Izvršnog odbora HLZ-a u mandatu prof. dr. sc. Željka Krznarića.
Nakon kratkog uvodnog govora, u kojem je iskazao zadovoljstvo zbog okupljanja uvaženih i cijenjenih kolega, prof. dr. sc. Krznarić predložio je prof. dr. sc. Andriju Pavića, predsjednika HLZ-a u mandatu od 1984.-1989., za predsjednika Senata. Nakon prijedloga, vidno uzbuđen i počašćen prof. dr. sc. Andrija Pavić u svom je kratkom, ali emotivnom govoru zahvalio na časti koja mu je ponuđena, prihvatio je funkciju predsjednika Senata te svečano obećao kako će prije svega moralno i etično predvoditi Senat. Istaknuo je kako je ovo povijesni dan za HLZ, ali i za njega osobno. Naglasio je kako bi volio da Senat HLZ-a funkcionira u dogovoru s aktualnim predsjednikom Hrvatskoga liječničkog zbora s obzirom da je trenutno vodstvo HLZ-a radno aktivno i u toku sa svim zbivanjima u zdravstvu. Svakako želi od mlađih, aktivnijih kolega čuti kvalitetne prijedloge i savjete, a on će kao iskusan doajen raditi u najboljoj namjeri prema svojim kolegama i HLZ-u kao instituciji. Sa žaljenjem u glasu govorio je o prošlim vremenima jer kada je on predsjedavao HLZ-om nije bilo toliko problema, toliko netrpeljivosti među liječnicima. Liječnici su se držali zajedno, bili su cijenjeni i kao profesija i kao ljudi, a danas su u iznimno teškom položaju, često se nalaze pod kritikama svojih pacijenata, ali i sveopće javnosti.
Također, smatra izrazito važnim i cijeni mišljenje svih prisutnih kolega te ga je zanimalo što oni misle o prijedlogu da on bude predsjednik Senata. Svi su se nedvojbeno složili da je idealan kandidat kao doajen HLZ-a. Entuzijastično i energično pozvao je sve prisutne da zaborave na prošlost, zakopaju ratne sjekire ako postoje te se okrenu budućnosti, zajedništvu i slozi kako bi prebrodili ta burna i teška vremena koja su pred njima te još jednom zahvalio na časti s obećanjem kako neće iznevjeriti ostale članove Senata HLZ-a.
Članovi Senata HLZ-a složili su se s činjenicom da je konstituirajuća sjednica Senata vrlo svečana i važna sjednica te da se ne treba zadržavati na prošlosti već treba zajednički raditi na boljoj budućnosti liječnika u Hrvatskoj. Dogovoreno je da će se na budućim sjednicama Senata otvoreno raspravljati o aktualnoj problematici te da će se svi prijedlozi zajednički predstavljati i predsjedniku Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željku Krznariću. O izboru ostalih članova u Senat će se raspravljati na sastancima Izvršnog odbora HLZ-a i na budućim sjednicama Senata.
Ove godine u Statut je unesen članak o Senatu koji opisuje to tijelo HLZ-a i određuje njegov djelokrug. Tako je u Statutu je navedeno da je Senat HLZ-a savjetodavno tijelo predsjednika HLZ-a i Izvršnog odbora HLZ-a, a članove imenuje predsjednik HLZ-a iz redova dugogodišnjih istaknutih članova HLZ-a koji su se posebno istaknuli na određenim područjima vezanim uz rad Hrvatskoga liječničkog zbora. Senat čine po trenutačnoj ili prethodnoj funkciji dosadašnji i sadašnji predsjednici i prvi dopredsjednici HLZ-a. Senat se sastaje najmanje jedanput u dva mjeseca na prijedlog predsjednika HLZ-a ili predsjednika Senata, a sjednice vodi predsjednik Senata koji sastavlja i dnevni red sjednice. Funkcija je članova Senata da na zahtjev predsjednika HLZ-a razmotre aktualnu problematiku u zdravstvu i da predlažu predsjedniku HLZ-a određena rješenja. Senat može i sam inicirati raspravu o nekim pitanjima, izreći svoja stajališta i donijeti svoje prijedloge te ih predstaviti predsjedniku HLZ-a. Predsjednika Senata i njegova zamjenika biraju članovi Senata između sebe natpolovičnom većinom glasova. Predsjednik Senata sam bira tajnika Senata. Tajnik vodi zapisnik sa sjednica te obavješćuje članove Senata o održavanju sjednica. Sastavlja mišljenja i prijedloge te zaključke Senata koje dostavlja predsjedniku HLZ-a. Obavlja i druge poslove koje mu da predsjednik. Senat provodi politiku HLZ-a.
Nakon završene konstituirajuće sjednice Senata HLZ-a, željno iščekujući novu sjednicu, članovi su se neobvezno družili na prikladnom domjenku raspravljajući o aktualnostima u zdravstvu.
Nina Aušperger, mag. nov.