Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990.-1995. naziv je knjige autora prof. dr. sc. Andrije Hebranga i suradnika predstavljene u ponedjeljak, 25. travnja ove godine, u Hrvatskome liječničkom zboru. Riječ je o monografiji povodom obljetnice osnutka Glavnog stožera saniteta republike Hrvatske u Ministarstvu zdravstva nakladnika Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1992. i Medicinske naklade. Kao recenzenti knjige potpisuju se prof.dr. Marijan Klarica, prof.dr. Ante Nazor i Tihomir Dujmović, a promocija same knjige bila je, prema prijedlogu predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora i dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posvećena 142. obljetnici HLZ-a i 100. obljetnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U prepunoj velikoj dvorani Hrvatskoga liječničkog doma predsjednik HLZ-a, prof. dr. sc. Željko Krznarić uvodnim je riječima pozdravio izaslanika predsjednice RH dr. Tomislava Madžara, ministra branitelja Republike Hrvatske, gospodina Tomu Medveda, zamjenika ministra obrane gospodina Tomislava Ivića, izaslanika predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Jakšu Barbića, predstavnike Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, u ime Stožera Hrvatske vojske brigadnog generala Borisa Zdilara, predstavnike Hrvatskog generalskog zbora generale Pavla Miljavca, Ljubu Ćesića Rojsa i Krešimira Ćosića, kao i predstavnike stručnih i braniteljskih udruga te sve ostale nazočne kolege liječnike i uvažene goste. Naglasio je važnost uloge i velikog doprinosa hrvatskih liječnika u Domovinskom ratu, ali i svih onih koji su sudjelovali u mukotrpnoj obrani u utemeljenju Republike Hrvatske. „Svi oni danas su i više nego dobrodošli u Hrvatski liječnički dom“ ponosno ističe prof. dr. sc. Krznarić.
Zatim se predsjednik Senata HLZ-a, prof. dr. sc. Andrija Pavić emotivnim prisjećanjem vratio u stara vremena prepričavajući anegdote i uvjete ratnih vremena, živopisno opisujući teške situacije i uvjete rada liječnika, naglašavajući jedinstvo svih pripadnika sanitetskih službi koji su odraditi vrhunski posao. „Hrvatski su liječnici nesebično pomagali svim potrebitim građanima, stavljajući njihov život ispred svoga i na to moramo biti izrazito ponosni“ naglašava prof. dr. sc. Pavić. Istaknuo je također i potrebu za ujedinjavanjem svih relevantnih institucija na području zdravstva kako bi zaustavili odlazak toliko potrebnih kolega liječnika. Akademik Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od recenzenata knjige, ističe neprocjenjivu ulogu djelatnika Medicinskog fakulteta u Domovinskom ratu, koji su bili uključeni u rad sanitetskog stožera, organizaciju ratnog saniteta, pisanje smjernica i naputaka čime su dali i veliki znanstveni doprinos. Studenti Medicinskog fakulteta educirali su civile i borce o pružanju prve pomoći, prikupljali su podatke o izbjeglicama i ranjenim osobama. U to vrijeme dodjeljivane su brojne nagrade za humanost i etičnost mnogim bolnicama i liječnicima za svoje nesebično pomaganje, a još i dan danas ta se nagrada dodjeljuje mladim kolegama liječnicima kako bi ih potaknula da slijede put svojih, prije svega, humanih kolega.
Prof. dr. sc. Andrija Pavić
Akademik Marijan Klarica
Akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga sabora i član uredničkog odbora knjige, također se vrlo emotivno prisjeća vrlo turbulentnih vremena u kojima je samo pravovremena i dobro organizirana sanitetska služba mogla spasiti brojne ljudske živote. Upravo u takvom, teškom i ubrzanom razdoblju mnoge se stvari nisu mogle bilježiti i pamtiti, ali one dokumentirane danas su od velike koristi i mogu poslužiti kao smjernice za postupanje u kriznim situacijama. „Jedino se ovakvim dokumentiranim djelima mogu obrazovati nove generacije i boriti za istinu“ slažu se akademik Reiner i prof. dr. sc. Ante Ćorušić, sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb.
Akademik Željko Reiner
Prof. dr. sc. Ante Ćorušić
Na samome kraju svečane promocije, svim okupljenima obratio se i autor knjige, prof. dr. sc. Andrija Hebrang predstavivši izgled i sadržaj monografije, zahvalivši brojnim autorima i suradnicima koji su mukotrpno radili na nastajanju ovog iznimno važnog štiva. U opširnom memorijalnom djelu nalaze se radovi preko stotinjak autora i koautora koji su bili voditelji sanitetskih jedinica u Republici Hrvatskoj. Knjiga ima 748 stranica, sadrži 221 originalnu ratnu fotografiju, preslike 62 povijesna dokumenta te 73 tablice s rezultatima analize cjelokupnog ratnog saniteta. „U uvodu knjige opisuju se atmosfera koja je dovela do rata, način pripreme sanitetske službe te nastanak Glavnog stožera saniteta Hrvatske. Kroz zasebna poglavlja mnoštva autora opisuju se organizacija i funkcioniranje pojedinih ratnih bolnica, sanitet u vojnim bolnicama, sanitet MUP-a te suradnja sa sanitetom Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini“ ističe prof. dr. sc. Hebrang. Posebno je opisao one posebnosti našeg integralnog civilno-vojnog sanitetskog ustroja koje je svijet preuzeo od nas. To je prije svega uloga liječnika koji je pomaknut na liniju bojišnice u prvi i drugi ešalon kako bi postigli što kvalitetniju prvu pomoć i omogućili ranjenicima čekanje na transport. Razlog takvoj organizaciji bio je potpuni nedostatak transportnih sredstava. Ovo je bio prvi rat u kojemu je preko polovine ranjenika prvu pomoć dobilo od liječnika, a ne od suborca ili bolničara kako je to bilo u prijašnjim organizacijama saniteta. Sve civilne bolnice pretvorene su u ratne i to u tri kategorije, ovisno o udaljenosti od bojišnice. Nadalje, našu organizaciju mobilnih kirurških ekipa koje su pratile sve akcije s visokim stupnjem rizika preuzela je i NATO doktrina. Objedinjenu civilno-vojnu epidemiološku doktrinu također su preuzele brojne armije svijeta. Od samoga početka rata vodila se precizna dokumentacija o svim ranjenicima, poginulima kao i o izbjeglicama i prognanicima koje su naši liječnici nesebično liječili i prihvatili. Na temelju tih podataka kasnije su se analizirali rezultati saniteta. Ti podaci objavljeni su u knjizi u posebnom poglavlju koje uključuje 73 tablice s rezultatima te može služiti kao baza podataka za daljnja istraživanja. U projektu „Analiza rada saniteta“ obrađeno je oko 4,5 milijuna podataka o 30 520 teških i 25 000 lakših ranjenika.
Sva iskustva i rezultati publicirani su u nizu stručnih i znanstvenih časopisa, preciznije 371 rad objavljen je u domaćim časopisima, 308 radova objavljeno je u inozemnim časopisima, 6 je završenih i publiciranih projekata, 36 doktorskih disertacija, 47 magistarskih radova i 28 knjiga na tu temu. Uz to, održana su i brojna predavanja o medicini kriznih stanja u nekolicini zemalja diljem Europe.
„Ovu knjigu posvećujemo svima koji su žrtvovali sebe za ostvarenje hrvatskog ratnog saniteta spašavajući tisuće života. Nadamo se da u slučaju nastupa uvjeta krize nećemo morati kretati od početka, nego da ćemo organizirati pričuvni sanitetski sastav temeljen na iskustvima i testiran u najtežim ratnim uvjetima“ ponosno završava prof. dr. sc. Hebrang. Nakon promocije, ugodno druženje uz prisjećanja ratnih vremena i stvaranja Republike Hrvatske nastavljeno je u Klubu liječnika HLZ-a. Možemo se složiti da je hrvatsko liječništvo, u organizaciji Glavnog sanitetskog stožera, dalo veliki i značajni doprinos u oslobađanju države od srpsko-crnogorske agresije. Pamtimo veličanstvenu epopeju liječnika i njihovih suradnika koji su bez opreme, iskustva u ratnom sanitetu i bez vojnih bolnica postigli jedan od najboljih rezultata spašavanja ranjenika zabilježenih u svim ratovima.
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, akademik Željko Reiner, akademik Marijan Klarica, prof. dr. sc. Željko Krznarić, prof. dr. sc. Andrija Pavić
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang
Ministar branitelja Tomo Medved i izaslanik predsjednice RH dr. Tomislav Madžar
