Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Predstavnici Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik HLZ-a, doc. dr. sc. Daria Vranešić Bender, znanstvena koordinatorica EPODE projekta HLZ-a te Ivona Matišić, mag. oec., voditeljica ureda Središnjice HLZ-a, sastali su se danas s predstavnicama institucije The World Bank iz Washingtona kako bi razgovarali o tijeku izrade smjernica stručnih društava HLZ-a koje on radi u suradnji s NICE (National Institute for Health and Care Excellence). Uz predstavnike HLZ-a, sastanku su prisustvovali dr. sc. Luka Vončina iz HZZO-a, gđa. Aneesa Arur (Senior Public Health Specialist), gđa. Elyssa Finkel (Consultant at The World Bank) te gđa. Aparnaa Somanthan (Senior Economist, Health, Nutrition and Population Global Practice).
Hrvatski liječnički zbor prije par mjeseci započeo je suradnju s NICE (National Institute for Health and Care Excellence) u kreiranju kratkih, jednoznačnih, u praksi primjenjivih smjernica i algoritama za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti u Republici Hrvatskoj. Ta je suradnja predstavljena na devetom sastanku Stručnog savjeta Hrvatskoga liječničkog zbora, održanom u listopadu 2016. godine, na kojem su prisustvovali gosti iz Londona, stručnjaci iz NICE-a, prof. Steve Pilling iz University College London, Gary Waltham, Senior Director at National Guideline Alliance i Alex Bates, Guideline Lead and Senior Health Economist at National Guideline Alliance. Tada je HLZ dobio ponudu koja pokriva izradu pet, prema dogovoru najvažnijih smjernica – dijabetes i endokrinologija, hipertenzija, pulmologija, radiologija i onkologija.
Neke od dogovorenih smjernica objavljene su već u Liječničkom vjesniku, službenom glasilu HLZ-a, ističe prof. dr. sc. Krznarić. Predstavnice World Bank-a zanimala je implementacija smjernica u praksi, a prof. dr. sc. Krznarić objašnjava da ih liječnici prihvaćaju koristiti u svom svakodnevnom radu, no ne postoji službena obveza primjene smjernica. Bilo bi poželjno da model implementacije ide preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Agencije za kvalitetu i akreditaciju, no o tome odlučuje Ministarstvo zdravlja. Prednosti koje donose jedne takve smjernice su mnogobrojne – poboljšava se skrb bolesnika, utvrđuju se standardi zdravstvene skrbi, omogućuje se donošenje informiranih i jasnih odluka te se smanjuju nepotrebne dijagnostičke pretrage.
