Simpozij „Akademici u Hrvatskome liječničkom zboru“ povodom 142. obljetnice postojanja i djelovanja HLZ-a

Nastavno na tradiciju iz vremena predsjedavanja prof. dr. sc. Željka Metelka Hrvatskim liječničkim zborom, u petak, 26. veljače ove godine, uvaženi kolege liječnici, članovi Hrvatskoga liječničkog zbora, akademici, članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti okupili su se povodom 142. obljetnice postojanja i djelovanja HLZ-a. U organizaciji Hrvatskoga liječničkog zbora i Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti umjetnosti i održan je simpozij „Akademici u Hrvatskome liječničkom zboru“. Simpozij je otvorio dr. Tomislav Božek srdačno pozdravivši i zahvalivši svima što su se okupili povodom tako važnog događaja. Uloga moderatora simpozija dodijeljena je akademiku Marku Pećini, uvaženom članu akademske zajednice koji je s ponosom predstavio predavače, akademika Slobodana Vukičevića, akademika Josipa Madića i prof. dr. sc. Željka Cvetnića.

Akademik Marko Pećina

U uvodnom dijelu simpozija kroz kratki televizijski prilog prisjetili smo se povijesti Hrvatskoga liječničkog zbora i svih važnih trenutaka koji su obilježili njegovo djelovanje. U nastavku je zatim održan stručni dio simpozija započevši s predavanjem akademika Vukičevića na temu mehanizama nastanka i sprječavanja fibroze kod životinja i ljudi. Brojne znanstvenike oduvijek je fascinirala mogućnost regeneracije dijelova tijela i nepostojanje ožiljkastog tkiva kod vodozemaca i daždevnjaka. Mnoga su istraživanja tokom povijesti i još uvijek jesu usmjerena ka istraživanju te mogućnosti kod ostalih životinja, ali i ljudi. Akademik Josip Madić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti pri Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svome je izlaganju predstavio najčešće flaviviruse pronađene i potvrđene na životinjama u Hrvatskoj. Te viruse prenose komarci i krpelji, a trenutno najpoznatiji takav virus kojeg prenose komarci je Zika virus. Zika virus otkriven je u Ugandi 1947. godine te se najprije proširio na Pakistan, Maleziju i Indoneziju, a zatim sve do Brazila od kuda je krenuo put Europe. Za njega se sumnja da u dojenčadi izazva mikrocefaliju, no nužne su opširne studije kojima će se to i potvrditi.

Zadnje predavanje pružilo nam je uvid u brucelozu koje je jedno od najproširenijih zoonoza u svijetu, a ima veliki utjecaj na javno zdravstveno i gospodarsko stanje zahvaćenih područja. „Na ljude se prenosi izravnih ili neizravnih dodirom sa zaraženim životinjama ili njihovim proizvodima, a smatra se da se godišnje zarazi preko 12 milijuna ljudi u svijetu“ objašnjava prof. dr. sc. Željko Cvetnić. U posljednjih deset godina napravljen je veliki napredak u suzbijanju te bolesti, poboljšana je strategija identifikacije i upravljanja zaraženima te se ponovno uvode cjepiva za kontrolu zaraze.

Nakon održanog stručnog dijela simpozija druženje se nastavilo u ugodnoj atmosferi u Klubu liječnika uz prigodan domjenak.

Akademik Slobodan Vukičević

Akademik Josip Madić

Prof. dr. sc. Željko Cvetnić