Podružnica Zagreb održala predavanje na temu gripe upozorivši na mali postotak procijepljenosti građana

Od gripe svake godine u svijetu obole stotine milijuna ljudi, od tri do pet milijuna ima težak oblik bolesti, a umre više od 300 milijuna. Razlog tomu su četiri milijarde ljudi koji žive u gradovima, više od dvije milijarde ljudi koji godišnje putuju zrakoplovima te bolest koja se s lakoćom prenosi. Sezona gripe počinje približavanjem zime, kad se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima koji se slabije provjetravaju. U Hrvatskoj sezona gripe traje najmanje četiri mjeseca i to uglavnom od Božića do Uskrsa. Gripa se prenosi udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi virus gripe nakon kihanja i kašljanja oboljelih osoba, izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili indirektno, dodirom zaraženih predmeta.

„Ove je godine sezona gripe u Hrvatskoj započela krajem prosinca prošle godine, a epidemiološki podaci pokazuju da je njen početak bio blag“ objašnjava prim. dr. sc. Rok Čivljak iz Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“.

Najučestaliji simptomi gripe su glavobolja, vrućica, bolovi u mišićima i umor, bolovi u zglobovima, curenje nosa i grlobolja, kašalj i povraćanje. Ukoliko se na vrijeme ne reagira dolazi do komplikacija koje mogu biti respiratorne, a to su: primarna virusna pneumonija, sekundarna bakterijska pneumonija, sinusitis i otitis. U ostale komplikacije ubrajaju se miozitis, miokarditis, perikarditis, toksični šok sindrom, konvulzije, transverzalni mijelitis i dr. Osobe s povećanim rizikom od komplikacija su djeca mlađa od 5 godina, a posebno djeca mlađa od 2 godine, odrasle osobe starije od 65 godina, trudnice, štićenici staračkih domova te kronični bolesnici. Takvih je osoba u Hrvatskoj preko milijun i za njih je, prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, cijepljenje preporučeno i besplatno. Da je procijepljenost stanovništva mala govore podaci da je za ovu sezonu gripe nabavljeno samo 250 000 cjepiva, a dio je ostao i neiskorišten. Nedovoljna javnozdravstvena kampanja o promociji cjepiva i neosviještenost stanovništva samo su dio problema. Ljudi nemaju povjerenje u cjepivo, nemaju saznanja o njegovoj učinkovitosti i boje se mogućih nuspojava.

Podaci pokazuju da je mala procijepljenost i zdravstvenih radnika. „Cijepljenjem zdravstvenih radnika smanjuje se učestalost bolničkih epidemija i sporadičnih slučajeva povezanih sa zdravstvenom skrbi, smanjuje se prijenos infekcije na bolesnike koji boluju od kroničnih bolesti, smanjuje se morbiditet i mortalitet štićenika staračkih domova, pruža se zaštita i onim bolesnicima koji nisu cijepljeni, smanjuje se stopa bolovanja bolničkog osoblja te se smanjuju i troškovi liječenja“, naglašava prim. dr. sc. Čivljak. Za kraj postavljeno je pitanje o kojemu vrijedi razmisliti: treba li cijepljenje zdravstvenih radnika biti pravo ili obveza?

Dr. sc. Marko Kutleša