Astma ili kronična opstrukcijska bolest pluća ili nešto između?

U prepunoj velikoj dvorani Hrvatskoga liječničkog zbora, mr. sc. Neven Miculinić, dr. med., predsjednik Hrvatskoga pulmološkog društva HLZ-a govorio je o osnovnim dijagnostičkim metodama, osnovnoj terapiji, od anamneze do liječenja egzacerbacija, fenotipovima astme i kronične opstrukcijske bolesti pluća. Hrvatsko društvo mladih liječnika organiziralo je stručno predavanje na tu temu za mnogobrojne znatiželjne i željne znanja mlade liječnike.

Kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB) termin je koji se zapravo odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah uzrokovane emfizemom ili kroničnim bronhitisom, objašnjava mr. sc. Miculinić. Emfizem je povećanje sićušnih zračnih vrećica (alveola) uz propadanje njihovih stijenki, dok trajni kašalj koji stvara iskašljaj jest kronični bronhitis, a odgovoran je za 85 posto slučajeva KOPB-a. U početnim fazama bolesti javljaju se otežano disanje i povremeni napadaji kašlja, a uz to se vezuju simptomi poput općeg osjećaja bolesti, sve izraženiji kratki dah, kašljanje i hripanje. Kako bolest s vremenom napreduje, simptomi se sve više pogoršavaju. U većini slučajeva, čak oko 90 posto, pušenje je uzrok bolesti. Ostali rizični faktori uključuju: naslijeđe, pasivno pušenje, izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu te dječje respiratorne infekcije.

Što je astma? Za početak, to je jedna od najčešćih kroničnih bolesti koje zahvaćaju pluća. Astmu se definira kao kroničnu opstruktivnu upalnu bolest dišnih putova koja stvara probleme prilikom disanja, objašnjava mr. sc. Miculinić. Nju karakteriziraju jak imunološki odgovor i kronična upala traheobronhalnog stabla. Značajno je to što se astma javlja u tzv. epizodama, odnosno akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Kada se u našoj neposrednoj okolini nalazi neki iritirajući čimbenik tada dolazi do pogoršanja upale, a potom i do napadaja. Klasični simptomi napadaja astme su kašljanje, otežano disanje i zviždanje u bronhima i plućima uz naglašeno produžen izdisaj. Prije početka napadaja astme može doći do iritacije nosa i grla. Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem, a javlja se između 2 i 4 sata ujutro kada je uobičajeno vrijeme pogoršanja stanja.

Prema GINA (Global INitiative for Asthma) smjernicama astma se prema postignutoj razini kontrole bolesti dijeli na tri stupnja:

1. kontroliranu astmu (simptomi i potreba za dodatnim bronhodilatatorom do najviše dva puta tjedno)
2. djelomično kontroliranu astmu
3. nekontroliranu astmu.

Brojnim primjerima i slikovnim prikazima mr.sc. Neven Miculinić dočarao je ovu tematiku, a zainteresirani mladi liječnici s predavanja su izašli bogatijeg znanja.

Mr. sc. Neven Miculinić