Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Depresija po broju oboljelih osoba spada u najčešće psihijatrijske poremećaje, a procjenjuje se da danas od nje boluje oko 350 milijuna ljudi u cijelome svijetu, odnosno 4,4 posto svjetske populacije. U većini slučajeva više obolijevaju žene od muškaraca, a predviđa se da će svaka peta žena i svaki deseti muškarac tokom svog života barem jednom pokazati simptome depresije. Svjetska zdravstvena organizacija depresiju je 2012. godine proglasila globalnom krizom. Prepoznavši važnost podizanja svijesti o toj bolesti, Hrvatsko društvo umirovljenih liječnika organiziralo je stručni sastanak naziva „Depresija danas“ u Hrvatskome liječničkom zboru. Predavanje na tu temu održala je specijalistica psihijatrije doc. dr. sc. Marina Šagud s Klinike za psihijatriju KBC Zagreb.
Godine 2010. depresija se smjestila na visoko drugo mjesto psihijatrijskih poremećaja zaslužnih za nesposobnost ljudi za rad. Nastanak depresije povezuje se sa složenim međudjelovanjem psiholoških, socijalnih i bioloških čimbenika. Različiti ljudi depresiju doživljavaju različito, ali ipak se mogu izdvojiti simptomi koji su karakteristični. Najčešće su to smanjenje interesa i zadovoljstva za stvari koje su nas donedavno veselile, pad raspoloženja i manjak energije za obavljanje svakodnevnih zadataka. Uz to, javlja se cijeli niz popratnih poremećaja, poput poremećaja spavanja, apetita, koncentracije, smanjenje samopoštovanja i slično. Temeljem rezultata brojnih istraživanja dokazano je da je depresija faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, srčanog zastoja i moždanog udara te suicidalnih misli. „Poveznice depresije i srčanih bolesti su neaktivnost, neadekvatna prehrana, pušenje, neuzimanje terapije, a oko polovine izvršenih suicida povezuje se sa depresijom“ naglašava doc. dr. sc. Šagud.
U Hrvatskoj depresija je vodeći uzrok hospitalizacije među psihijatrijskim poremećajima i taj broj raste iz godine u godinu. Iako je depresija je poznata još iz antičkih vremena, učinkovita terapija pojavila se tek sredinom 20. stoljeća. Antidepresivi su temeljna terapija depresije, no, odgovor na antidepresive u pojedinog bolesnika teško je predvidjeti. Nakon prve primjene antidepresiva, potpuna remisija se postiže u trećine bolesnika, a oko trećina bolesnika refrakterna je na terapiju. Zbog velikog broja antidepresiva, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Kao dodatak lijekovima, poželjno je uravnotežiti i poboljšati prehranu, pravilno se i dovoljno naspavati, pojačati aktivnost i koristan rad te razgovarati o svojim problemima.
Zaključno, smatra se da još uvijek oko polovice oboljelih ne dobiva odgovarajuću pomoć. Poboljšanje mogućnosti skrbi, uključujući i psihosocijalnu pomoć, olakšalo bi život milijunima oboljelih širom svijeta.
