Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Šumski ekosustavi Hrvatske kao prirodna staništa uzročnika zoonoza naziv je predavanja u organizaciji Hrvatske akademije medicinskih umjetnosti koje je održano u Hrvatskome liječničkom zboru. Gost predavač bio je prof. dr. sc. Josip Margaletić sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje pri Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenik prepoznat na svjetskoj razini, dobitnik državne Godišnje nagrade za znanost, autor brojnih znanstvenih i stručnih radova, sudionik brojnih međunarodnih i svjetskih projekata.
Šume su složeni ekosustavi u kojima postoji bogatstvo različitih organizama. One su jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava sa stajališta općekorisnih funkcija koje utječu na prirodnu okolinu i na uvjete života i rada u njoj, naglašava prof. dr. sc. Margaletić. No, to isto prirodno bogatstvo i ekološka raznolikost pogoduje širenju novih virusa. Zoonoze označavaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje, objašnjava prof. dr. sc. Margaletić.
Prof. dr. sc. Josip Margaletić
Opasnosti za čovjeka ne predstavljaju samo one zoonoze koje se prenose neposredno dodirom iz kontaminirane okoline već i vrlo često one bolesti koje se prenose hranom. Procjenjuje se da svake godine milijuni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane.
U Hrvatskoj u većem ili manjem obimu bilježimo pojavu različitih zoonoza pojedinačno među ljudima i životinjama, ali i u većim i manjim epidemijama. U Hrvatskoj su zoonoze pod trajnim zdravstvenim i interdisciplinarnim nadzorom različitih medicinskih i veterinarskih stručnjaka. I pored toga, brojne zoonoze se periodički javljaju u Hrvatskoj, no na sreću bivaju brzo prepoznate i relativno uspješno stavljene pod kontrolu. U mjerama zaštite, liječenja i prevencije zaraznih bolesti, pa tako i zoonoza, Hrvatska ima dugu i uspješnu tradiciju.
Simptomi i znaci zoonoza mogu biti raznoliki i kreću se od sasvim blagih oblika, do vrlo teških, smrtonosnih bolesti. Da bismo se što bolje zaštitili od ovih nerijetko opasnih bolesti, potrebno je znati osnove o njihovim rezervoarima, putovima prijenosa, simptomima bolesti, kao i metodama osobne zaštite, prevencije i liječenja.
Vrlo je važno imati mrežu referentnih centara ili laboratorija koji ispituju virusna oboljenja, nove agense ili sojeve kako bi se na vrijeme spriječila veća epidemija ili što brže i bolje zaštitilo stanovništvo ako se ona pojavi bilo gdje u svijetu, ističe prof. dr. sc. Margaletić.
