Svakim se danom suočavamo sa sve većom koncentracijom pesticida u okolišu koji nas okružuje – u tlu, vodi, zraku i biljkama oko nas. Upotreba pesticida u sve većem je porastu te je nužna kontrola njihove prekomjerne upotrebe radi smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš. Najčešće korištena poljoprivredna kemikaliji svih vremena koja se koristi u gotovo svim herbicidima je glifosat, a međunarodno istraživanje provedeno u 18 zemalja Europe otkrilo je u tijelima gotovo pola testiranih osoba prisutnost toksičnog herbicida na bazi glifosata.
O organskim zagađivalima okoliša, otrovanju organofosfornim pesticidima i kliničkom menadžmentu otrovanja raspravljalo se na stručnom sastanku Hrvatskog društva za medicinu rada u Hrvatskome liječničkom zboru. Predavanja na tu temu održale su djelatnice Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, dr. sc. Mirta Milić i dr. sc. Suzana Žunec. Djelatnice Instituta ukazale su na podatke Centra za kontrolu otrovanja koji bilježi sve slučajeve otrovanja tijekom godine, uključujući podatke o tražiteljima informacija, kao i podatke o bolesnicima i osobinama otrovanja. Otrovanja uzrokuje veliki broj vrlo različitih tvari, a 24-satna telefonska informacijska služba Centra usmjerena je na brzu inicijalnu procjenu opasnosti svakog otrovanja i potrebe dalje dijagnostike i liječenja.
Podaci za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine pokazuju da su pesticidi na visokom četvrtom mjestu popisa tvari koje su uzrokovala najviše otrovanja. Preciznije rečeno, 7,2 posto svih otrovanja bila su ona izazvana pesticidima. Na prvom mjestu nalaze se lijekovi, a slijede kućne i industrijske kemikalije. Izloženost pesticidima najviša je bila od mjeseca travnja do lipnja upravo zbog njihova čestog korištenja tih mjeseci. Od ukupno 135 poziva vezanih za izloženost pesticidima, u 99 slučajeva procijenjeno je da postoji rizik od njihovih štetnih učinaka. Najveći broj bolesnika bio je asimptomatski, dok je 35 posto njih imalo blage simptome, a teži simptomi zabilježeni su u četiri posto bolesnika. Pesticidi koji su uzrokovali teže kliničke slike bili su glifosat i deherban.
Na stručnom sastanku poseban je naglasak stavljen upravo na glifosat. To je kemijski spoj iz skupine fosfonata, a biološki je aktivna glavna komponenta nekoliko herbicida širokog spektra. Rabi se od druge polovice 1970-ih godina u svijetu za suzbijanje korova u poljoprivredi, hortikulturi, industriji i kod privatnih domaćinstava. Novija istraživanja pokazala su da njegova primjena može utjecati na razvoj trudnoće, povećaj broj kroničnih bolesti bubrega, razvoj metaboličkih poremećaja u agrokulturnih radnika.
„Prilikom otrovanja pesticidima važno je osigurati osnovno održavanje života, onesviještenog bolesnika staviti u bočni položaj i osigurati mu kisik, paziti na osobnu zaštitu – gumene rukavice, maska za lice te prozračenje prostorije“ naglašava dr. sc. Žunec. U slučaju gutanja pesticida preporučena je primjena aktivnog ugljena, a koristi se i natrijev karbonat kako bi se smanjio rizik od zatajenja bubrega. Adekvatna terapija uključuje atropin, oksime i antikonvulzive.