U Hrvatskom liječničkom zboru održano je stručno predavanje dr. Borisa Tomaševića iz Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnog liječenja KBC Zagreb na temu nutritivnih omjera u parenteralnoj prehrani. Dr. Tomašević u svom se predavanju usmjerio na izazove koje su pred liječnike stavile mogućnosti parenteralne prehrane, objašnjavajući značenje i ciljeve prehrane te vrste te stavljajući naglasak na često zanemarivanje ove važne mogućnosti liječenja.
Parenteralna prehrana podrazumijeva intravenozni unos svih potrebnih energetskih i nutritivnih sastojaka u obliku otopina obogaćenih posebnim sastojcima prilagođenima svakom bolesniku. Zbog niske razine osviještenosti, verlo je visoka učestalost pothranjenosti u hrvatskim bolnicama koja se događa zdravstvenih radnika, upozorava dr. Tomašević. Jačanje organizma, zatim sukladno tome bolji ishodi liječenja te konačno brži oporavak bolesnika dugoročni su ciljevi parenteralne prehrane. Parenteralni pripravci u potpunosti zadovoljavaju potrebe bolesnika jer sadrže sve hranjive tvari potrebne organizmu: ugljikohidrate, aminokiseline i lipide kao makronutrijente te elektrolite, vitamine, minerale i vodu kao mikronutrijente. Uz sve brži razvoj i napredak medicine, klinička prehrana doživjela je silan uzlet i značajno doprinijela širenju svijesti o značenju adekvatne nutritivne potpore u kliničkoj medicini. U kliničku medicinu uvedene su brojne novine u modalitetima enteralne i parenteralne prehrane kao posebnih oblika liječenja, osobito u najtežih bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Danas su pripravci za parenteralnu prehranu sve personaliziraniji i sve više odgovaraju specifičnim i jedinstvenim potrebama bolesnika, objašnjava dr. Tomašević
Smjernice Europskog udruženja za parenteralnu i enteralnu prehranu (ESPEN) za primjenu parenteralne prehrane, izmijenjene i nadopunjene 2009. godine pružaju veliku potporu liječnicima detaljno opisujući i propisujući sastav i vrste nutrijenata te načine primjene pripravaka za parenteralnu prehranu. ESPEN već godinama skreće pozornost javnosti i struke na važnost kliničke prehrane i problem pothranjenosti pacijenata. Problem pothranjenosti raširen je diljem Europe i ulažu se silni napori kako u prepoznavanju pothranjenosti, tako i u liječenju. Uzimajući u obzir sve današnje mogućnosti i veliki napredak kliničke prehrane, vjerujemo da se otvaraju nove, dodatne mogućnosti kvalitetnijeg liječenja i brige za zdravlje ljudi.