Kardiovaskularne bolesti uzrok su u oko 50 posto slučajeva smrti u razvijenim zemljama

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti. U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog kardiovaskularne bolesti. Važnost ove teme predstavljena je kroz predavanje doc. dr. sc. Krešimira Štambuka, internista kardiologa iz Magdalene, klinike za kardiovaskularne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na stručnom predavanju Hrvatskog društva umirovljenih liječnika.

Kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na bolesti krvnih žila srca, koje dovode do srčanog udara, te bolesti krvnih žila mozga, vrata i glave, koje mogu prouzročiti moždani udar, objašnjava  doc. dr. sc. Štambuk. Najčešće bolesti u toj skupini su ishemična bolest srca, bolesti krvnih žila mozga i povišen krvni tlak koji je i zasebna bolest, ali i rizični čimbenik za neke bolesti srca.

Čimbenici rizika koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine – na one na koje ne možemo utjecati i na one na koje možemo. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su dob, spol i nasljeđe; a čimbenici rizika na koje možemo utjecati su masnoće u krvi, povišen tlak, prekomjerna tjelesna težina, sjedilački način života i stres.

Dobra je vijest da se u razvijenim zemljama u zadnje vrijeme polako smanjuje učestalost srčano-krvožilnih bolesti, a za to je zaslužna dobro provedena prevencija. A ona može biti primarna i sekundarna: u primarnoj prevenciji zdravom se čovjeku preporučuje da ne puši i ne jede masnu hranu te da se više kreće kako se bolest ne bi pojavila, a kod sekundarne – nakon što je bolest dijagnosticirana i liječena – da se pridržava sličnih, ali strožih uputa kako se bolest ne bi vratila ili pogoršala. Pri tome značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja – umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, tjelesna aktivnost te odgovarajuća prehrana bez suvišnih masnoća, s dosta vlakana, smanjeni unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata, te značajno ograničenje unosa soli.

Prilagodbom životnog stila pojavu kardiovaskularnih bolesti moguće je spriječiti ili barem odgoditi, zaključuje doc. dr. sc. Štambuk.

Doc. dr. sc. Krešimir Štambuk