Jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice jest križobolja, a uzrokuju je dugotrajno sjedenje, pogrbljeno držanje, manjak tjelesne aktivnosti ili pak težak fizički rad. Muškarce i žene pogađa podjednako, a učestalog raste usporedno sa starosnom dobi. O ovome, sve izraženijem problemu suvremenog doba govorio je dr. sc. Darko Perović na stručnom skupu u organizaciji Hrvatskoga društva umirovljenih liječnika.
Prema znanstvenim procjenama smatra se da čak 80 posto svjetske populacije barem jednom u životu osjeti bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Ti bolovi mogu biti prisutni tokom kretanja, ali isto tako u stanju mirovanja. Uzroka je mnogo, a znanost danas navodi više od 140 njih. Bolovi mogu početi naglo kao posljedica trzaja, naglog pokreta, teškog dizanja ili pak postupno kao posljedica dugotrajnih loših položaja (lošeg sjedenja, lošeg jastuka ili madraca, loše visine računala na poslu i slično). Pretjerana tjelesna težina, manjak tjelesne aktivnosti te nepravilna obuća također mogu uzrokovati križobolju. Najčešća križobolja, koja se javlja u preko 90 posto slučajeva, je takozvana mehanička, odnosno kada je uzrok boli u mišiću, ligamentu ili zglobu. Zatim slijedi radikularna križobolja kojoj je uzrok oštećenje živaca te upalna križobolja koja se javlja u 1 do 5 posto populacije.
Zašto se o križobolji govori kao o sve izraženijem problemu današnjice? Zato što smo upravo mi, lošim radnim uvjetima ili životnim navikama sami sebi nanijeli bol. Svakodnevno odlazimo na posao ne razmišljajući o razmještaju predmeta u našem radnom okruženju, neprimjereno namještenom radnom stolu ili stolcu ili pak nepovoljno namještenom ekranu računalu. Uz ubrzani životni ritam sve manje vremena posvećujemo tjelovježbi i neuobičajeno dugo sjedimo na svojim radnim mjestima. Sve se to, nažalost nepovoljno odražava na naše zdravlje. Moramo biti svjesni da čak dvije trećine života provodimo spavajući i radeći, pa stoga moramo biti u što pravilnijim položajima i brinuti za svoje zdravlje.
Križobolja zahtijeva brzu liječničku pomoć. „Liječenje može biti dugotrajno, zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a potrebna je i promjena načina života. Svrha je otkloniti uzrok bolesti“ ističe dr. sc. Perović. Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Najčešće je to fizikalna terapija, a neizostavni dio oporavka je i tjelovježba. Na brojnim primjerima iz svakodnevnog rada, dr. sc. Perović prikazao je i dočarao ovu ozbiljnu tegobu modernog društva.