Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Što kada liječnik pogriješi? Kako se dokazuje njegova krivnja? Koje su njegove odgovornosti? Na ta i mnoga slična pitanja odgovore su dali Miran Cvitković, dr. med, član Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore i mr. sc. Ante Klarić, dipl. iur., voditelj službe stručno-medicinskih, pravnih i međunarodnih poslova Hrvatske liječničke komore ma stručnom predavanju u organizaciji Hrvatskog društva mladih liječnika.
Medicina i pravo najstarije su zdravstvene discipline koje zajednički brinu o najvećim dobrima čovjeka. Odnos medicine i rada isprepliće se svakodnevno, medicina čuva čovjekovo zdravlje, a pravo uređuje i štiti ljudska prava u vezi sa zdravljem, objašnjava mr. sc. Ante Klarić.
U današnje se doba taj odnos isprepliće više no ikad, zakon postaje sve stroži, a zakonodavac je sadržaj i opseg pružanja zdravstvene zaštite digao na razinu pravne norme. U javnosti se neuspjesi liječenja često shvaćaju kao propusti ili pogreške u liječenju, a smrt i bolest, nekad normalno prihvaćene životne pojave, postaju utužive i izvori sudskih sporova. Stoga, iako su sasvim različite znanstvene discipline jasno su usmjerene jedna na drugu, često se ne razumiju.
Upravo iz tog razloga razvila se jedna potpuno nova grana prava, tzv. medicinsko pravo koji predstavlja novi, potpuno prirodan spoj medicine i prava. Ono obuhvaća sve pravne aspekte zdravstvenih djelatnosti, sve subjekte, odnose i postupke za koje pravo vezuje određene pravne učinke, odnosno prava i obveze. Medicinsko pravo razvilo se iz potrebe bolje interakcije međusobnih znanosti u ključnim situacijama uređivanja mnogih kompleksnih medicinskih pitanja upravo putem pravnih normi i profesionalnih standarada. Bitna značajka medicinskog prava je ta da ga ne čine samo državni propisi poput zakona i podzakonskih akata već i staleški propisi, profesionalne smjernice, protokoli i standardizirani medicinski propisi.
U skladu s brzim napretkom medicinske znanosti mijenjaju se i rastu i standardi zdravstvene usluge i prava pacijenata. Shodno tome, mijenja se i zdravstveni sustav i položaj liječnika, kako u sustavu tako i u društvu. Traže se sve veća znanja i vještine, a liječnička profesija postaje visoko rizična. U takvim novonastalim okolnostima događaju se medicinske pogreške koje predstavljaju situaciju koju bi bilo moguće pravilnim postupkom spriječiti. Ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti u obavljanju zdravstvenih djelatnosti proizlaze iz odobrenja, licence za samostalan rad liječnika.
Liječničke odgovornosti dijelimo na kaznenu, prekršajnu, disciplinsku i građansku. Cilj kaznene i prekršajne odgovornosti jest kazniti počinitelja i spriječiti činjenje kaznenih djela ili prekršaja, disciplinske jest prvenstveno zaštititi ugled i dostojanstvo liječnika te očuvati uredno obnašanje liječničke djelatnosti, a u slučaju građanske odgovornosti cilj je naknada štete. Jedan od bitnih ciljeva procesuiranja liječničke odgovornosti za liječničku grešku jest prevencija budućih grešaka, zaključak je ovog zanimljivog i edukativnog predavanja.
Dr. Miran Cvitković
Mr. sc. Ante Klarić
