Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Koji su dijagnostički kriteriji za šećernu bolest te što učiniti od obrade kod prvog susreta sa novootkrivenim bolesnikom? Kada i kako liječiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a kada liječenje prepustiti specijalisti? Česta su to pitanja koja brinu sve mlade liječnike na početku njihove karijere, a kako bi se pravilno educirali Hrvatsko društvo mladih liječnika organiziralo je stručno predavanje na temu prepoznavanja i liječenja šećerne bolesti. U prepunoj dvorani Hrvatskoga liječničkog doma specijalistica interne medicine Zavoda za endokrinologiju Klinike za unutrašnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb dr. sc. Martina Matovinović Osvatić održala je zanimljivo i edukativno predavanje svim zainteresiranim mladim kolegama liječnicima. U prilog ozbiljnosti ove bolesti idu i činjenice da je ona vodeći uzrok sljepoće, zatajenja bubrega i netraumatskih amputacija u odraslih osoba, a sve češće se pojavljuje i u dječjoj populaciji.
„Šećerna bolest označava skupinu metaboličkih poremećaja čija je osnovna karakteristika hiperglikemija, odnosno povećana razina šećera u krvi. Poremećen metabolizam glukoze nastaje uslijed manjkavog djelovanja inzulina, a ono je posljedica poremećaja u izlučivanju inzulina, poremećaja njegovog djelovanja ili kombinacije navedenog“ objašnjava dr. sc. Matovinović Osvatić. U rizične čimbenike ubrajaju se fizička neaktivnost, pozitivna obiteljska anamneza, dijabetes tijekom trudnoće, hipertenzija i sl, a na pojavu dijabetesa mogu utjecati i lijekovi poput glukokortikoida, tizadijskih diuretika i atipičnih antipsihotika.
Dr. sc. Matovinović Osvatić naglašava da se oboljele osobe, često zbog prikrivenih simptoma, u većini slučajeva javljaju liječniku kada je već kasno. Bolest prolazi neprimjetno, a povišen šećer vremenom nepovratno oštećuje živce i krvne žile i može dovesti do hipertenzije, infarkta srca, moždanog udara, sljepoće, gangrene noge, teškog oštećenja bubrega, povećava sklonost infekcijama i smanjuje osjećaj boli. Najučestaliji simptomi su pojačana žeđ i unos tekućine, suhoća u ustima, učestalo mokrenje, promjena tjelesne mase, malaksalost, umor, prolazno zamućenje vida, svrbež kože, usporeno zarastanje rana i gljivične infekcije.
Kada govorimo o liječenju dijabetesa, posebno mjesto zauzimaju edukacija o samoj bolesti i životu sa dijabetesom te samozbrinjavanje. Bolest se liječi pravilnom prehranom i tjelovježbom nakon čega nastupa liječenje lijekovima antidijabeticima. „Rano otkrivanje šećerne bolesti važno je kako bi se izbjeglo ili odgodilo razvitak kroničnih komplikacija te poboljšala kvaliteta života oboljele osobe. Naglasak je na individualnom pristupu, odnosno ciljeve liječenja i odabir terapije treba prilagoditi svakom bolesniku posebno“ zaključuje dr. sc. Matovinović Osvatić.
Dr. sc. Martina Matovinović Osvatić
Dr. sc. Martina Matovinović Osvatić
Dr. sc. Martina Matovinović Osvatić
