Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine 15 milijuna ljudi doživi moždani udar, a pet do šest milijuna od njega umire. Moždani udar vodeći je uzrok smrti kod osoba starijih od 60 godina, a peti je uzrok smrti po učestalosti kod osoba starih od 15 do 59 godina. To je hitni slučaj koji zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju.
Kada govorimo o Hrvatskoj, moždani udar prvi je uzrok smrtnosti, prvi uzrok invaliditeta te vodeći uzrok demencije. Zato o njemu možemo govoriti kao o socioekonomskom problemu, a ne samo kao o medicinski hitnom stanju. Predavanje na temu zbrinjavanja bolesnika s moždanim udarom u izvanbolničkim uvjetima održala je Tatjana Pandak, dr. med. spec. na stručnom skupu Hrvatskog društva umirovljenih liječnika održanom u Hrvatskome liječničkom zboru.
Moždani udar može biti ishemijski – uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili hemoragijski – uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo. Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski. „Statistike govore da najmanje 70 posto osoba neće prepoznati znakove moždanog udara zbog čega značajno kasnije traže medicinsku pomoć. Čak 30 posto ljudi tražit će medicinsku pomoć nakon više od 24 sata od nastupa znakova bolesti“, objašnjava dr. Pandak.
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara. Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, no na one povezane s načinom života svakako možemo pripaziti, a to su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres i tjelesna neaktivnost. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika moguće je smanjiti učestalost pojave moždanog udara.
Najčešći pokazatelji moždanog udara su otežani govor, deformacija lica, slabost u rukama i nogama, tegobe vida, mučnina, povraćanje i vrtoglavica. Vrlo je važna edukacija stanovništva – kako prepoznati moždani udar i što učiniti.
