Obilježen svjetski dan borbe protiv tuberkuloze uz stručna predavanja u Hrvatskome liječničkom zboru

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježen je u Hrvatskome liječničkom zboru dvama stručnim predavanjima kako bi se podigla svijest o  jednoj od najozbiljnijih i najraširenijih zaraznih bolesti koju se u zadnje vrijeme dosta zanemaruje. Iako je svake godine sve manje oboljelih, tuberkulozu nikako ne bismo smjeli podcjenjivati jer prema statističkim podacima dnevno do nje umire 4 tisuće ljudi u cijelome svijetu.

U jednom od stručnih predavanja dr. Dubravka Majić-Milotić osvrnula se na međusobnu povezanost tuberkuloze i šećerne bolesti, pojasnila nam je simptome i kada treba posumnjati na obje bolesti, predstavila nam je najrizičnije skupine, ali i načine liječenja. Šećerna bolest povećava rizik od zaraze tuberkulozom za čak tri puta, osobito kod mladih bolesnika. Iako je povezanost ovih dviju bolesti uočena još davnih dana, tek se zadnjih desetak godina provode istraživanja o njihovoj međusobnoj povezanosti, a bolesnici koji boluju od tuberkuloze i šećerne bolesti trebali bi se liječiti inzulinskom terapijom.

Predavanjem na temu „Aktivna i latentna tuberkuloza u Hrvatskoj“ dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med. predstavila nam je osnovne karakteristike bolesti te pojasnila da tuberkulozu uzrokuju razni sojevi mikobakterija, a obično je to Mycobacterium tuberculosis. Tuberkuloza također tipično zahvaća pluća, no može zahvatiti i druge dijelove tijela, a prenosi se kapljičnim putem i zrakom. U većini slučajeva, bolest je asimptomatska i latentna, ali u jednom od oko deset slučajeva napreduje u aktivnu bolest. Dr. sc. Žmak naglasila je da svega 10 posto ljudi zaraženih tom mikobakterijom razvije tuberkulozu, a procjenjuje se da je milijun ljudi u Hrvatskoj zaraženo Mycobacterium tuberculosis.

Devet milijuna oboljelih, od kojih više od pola milijuna djece te više od dvije milijarde zaraženih ljudi porazni su statistički podaci. Premda broj oboljelih opada, daleko je sporiji od onog potrebnog za eliminaciju tuberkuloze. Zemlje u razvoju najpodložnije su zarazi zbog nedostatne zdravstvene skrbi, prenapučenosti, loših higijenskih uvjeta života, loše prehrane i infekcije HIV-om. No, tuberkuloza se javlja i u razvijenijim zemljama, a čimbenici koji stvaraju rizik od zaraze su kronične plućne i bubrežne bolesti, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, šećerna bolest, maligne bolesti i dr. U Hrvatskoj se bilježi oko 500 novih slučajeva zaraze godišnje, što je više nego u većini zemalja Europske unije. Rano dijagnosticiranje i pravilno liječenje svakako će pomoći smanjenju broja oboljelih osoba glavni je zaključak ovog skupa.