Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Poremećaj u prehrani ozbiljan je problem koji najvećim dijelom zahvaća djecu i adolescente te je neizostavna uloga pedijatra u njegovom pravovremenom prepoznavanju. Od ukupnog broja oboljelih, čak 90% predstavljaju žene i djevojke, a u porastu je i broj bolesnih mladića. U aktivaciji poremećaja sudjeluju razne životne okolnosti, od odnosa u obitelji i okolini, kulturnih utjecaja, emocionalnih poremećaja i poremećaja ličnosti do genetike. U poremećaje u prehrani ubrajaju se anoreksija nervoza, bulimija nervoza, atipičan poremećaj i kompulzivno prejedanje. Upravo zbog izrazite važnosti tog problema, u Hrvatskome liječničkom zboru ogranak Zagreb Hrvatskoga pedijatrijskog društva organizirao je stručni skup na tu temu.
Dr. Orjena Žaja sa Zavoda za gastroenterologiju, hepatologiju i poremećaje prehrane Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice u svome se izlaganju fokusirala na anoreksiju nervozu i moguće bubrežne komplikacije. Anoreksija nervoza je poremećaj u prehrani koji se očituje u samoizgladnjivanju kako bi se u što kraćem vremenskom razdoblju izgubilo na težini. Oboljeli od anoreksije često lažu o količini hrane koju jedu, skrivaju se pod širokom odjećom i skloni su pobolijevanju. Anoreksija se sve češće javlja u ranijoj dobi pa je tako postotak hospitalizirane djece mlađe od 12 godina porastao za 119 posto od 1999. do 2006. godine pokazuju podaci Agencije za zdravstvena istraživanja u SAD-u. Posljedice izgladnjivanja i pothranjenosti zbog specifične povezanosti s adolescentnim razdobljem mogu biti ireverzibilne i tako dovesti do smetnji rasta, odgode ili zaustavljanja normalnog obrasca pubertetskog razdoblja, osteopenije i osteoporoze.
S druge strane, dr. Bernardica Velent Morić s nefrološkog odsjeka Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice, u svome se izlaganju osvrnula na pretilost, naglašavajući također sve češću pojavnost kod djece mlađe dobi. „U zadnjem se desetljeću stabilizira trend pretilosti u razvijenim zemljama, no sve se češće javlja izrazita pretilost kod djece mlađe dobi“ pojašnjava dr. Valent Morić. U prilog tomu idu i podaci o zabrinjavajućem stanju u Hrvatskoj koji ukazuju da je pretilo 10 posto djece predškolske dobi, čak 26 posto djece između 6. i 12. godine te 20 posto djece između 12. i 16. godine života. Pretilost također ima negativne posljedice po naš organizam, a u svome izlaganju dr. Valent Morić pojasnila je kako taj poremećaj dovodi do oštećenja bubrega. Na samome kraju dr. sc. Lovro Lamot predstavio je jedno sveobuhvatno istraživanje koje je pokazalo da prekomjerni izražaj TRP (engl. transient receptor potential) kanala doprinosi aktivaciji inflamasoma u bolesnika s klavikularnom kortikalnom hiperostozom nakon čega je uslijedila rasprava i razmjena svakodnevnih iskustava kolega liječnika.
Zaključno, ne postoje čvrsta pravila: oboljeti mogu svi, u bilo kojoj dobi, u bilo kojem podneblju ili kulturi. Dokazano je da u društvima u kojima mediji izrazitije naglašavaju vitkost kao važni i neizostavni dio ljepote boluje veći broj žena. S obzirom na sve veću učestalost poremećaja u prehrani, posebice među djecom, nužno je podizanje svijesti o rastućem problemu i edukacija od malih nogu.
Nina Aušperger, mag. nov.
Dr. Orjena Žaja
Dr. sc. Lovro Lamot