Preporuke i smjernice za terapijsko praćenje lijekova predstavljene su na sastanku Hrvatskoga društva za kliničku farmakologiju i terapiju

Na stručnom sastanku Hrvatskoga društva za kliničku farmakologiju i terapiju održanom u Hrvatskome liječničkom domu predstavljene su preporuke i smjernice za terapijsko praćenje lijekova. Predsjednik Društva prof. dr. sc. Dinko Vitezić pozdravio je sve prisutne kolege liječnike i goste stručnjake koji su došli predstaviti i podijeliti nova saznanja o terapijskom praćenju lijekova.

Prvo predavanje na tu temu održala je dr. sc. Mila Lovrić, djelatnica Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog bolničkog centra Zagreb, naziva „Terapijsko praćenje lijekova: preporuke i smjernice“. Želeći pružiti sve relevantne informacije o današnjim mogućnostima i dostupnosti terapijskog praćenja lijekova, dr. sc. Lovrić svoje je predavanje namijenila kliničarima koji u svome svakodnevnom radu primjenjuju metode praćenja lijekova. Nakon prikaza najnovijih smjernica za terapijsko praćenje različitih skupina lijekova (antiepileptici, imunosupresivi, antifungici, antibiotici, antiaritmici, antikoagulansi i dr.), zaključila je da se u praksi najviše primjenjuje terapijsko praćenje antiepileptika, imunosupresiva i digoksina. „Za ostale lijekove ili skupine lijekova (antibiotici, antifungici, novi antikoagulansi, biološki lijekovi) terapijsko praćenje lijekova radi se kada to kliničar indicira, obično u slučaju interakcija, neadekvatnog kliničkog odgovora, bubrežne insuficijencije i slično“ naglašava dr. sc. Lovrić. Također, istaknula je dobru suradnju s laboratorijem za farmakogenetiku, budući da se često interakcije uz praćenje koncentracije lijeka u serumu dopunjuju farmakogenetičkom obradom.

Doc. dr. sc. Suzana Mimica Matanović, klinička farmakologinja iz Kliničkog bolničkog centra Osijek održala je drugo predavanje u kojemu se osvrnula na značenje terapijskog praćenja lijekova za kliničare. U svom je predavanju navela najčešće indikacije za terapijsko praćenje lijekova u praksi koje je ilustrirala kliničkim prikazima slučajeva. Terapijsko praćenje koncentracije lijekova nužan je preduvjet za uspješno liječenje bolesnika, a individualno doziranje lijekova osigurava maksimalnu učinkovitost primijenjene terapije. Zaključila je da postoje skupine lijekova u kojih je terapijsko praćenje opravdano i može doprinijeti učinkovitosti liječenja kao i sigurnosti terapije (digoksin, imunosupresivi, antiepileptici, antibiotici, pojedini antifungici). „Međutim, terapijsko praćenje lijekova u praksi se, zbog ograničenih sredstava, a ponekada i nedovoljnih informacija o prednostima ovakvog pristupa, nedovoljno primjenjuje“ navodi doc. dr. sc. Mimica Matanović.

Osvrt na šesti Jadranski kongres farmakoekonomike i istraživanja ishoda liječenja koji je održan od 21. do 24. travnja ove godine u Sloveniji dala je dr. sc. Viktorija Erdeljić Turk, klinička farmakologinja iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Kongres je organiziran u suradnji slovenskog društva ISPOR (eng. International Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research) i Sekcije za farmakoekonomiku Hrvatskoga društva za kliničku farmakologiju i terapiju, a glavna tema bila je „Procjena zdravstvenih tehnologija“. Dr. sc. Erdeljić Turk navela je osnovne informacije o kongresu – prijavljeno je bilo 170 sudionika iz 13 zemalja, 47 sažetaka objavljenih je u časopisu Hrvatskoga društva za kliničku farmakologiju i terapiju „Pharmaca“, održan je jedan pretkongresni tečaj, šest predavanja vezanih uz glavnu temu kongresa te sedam tematskih stolova. Nakon kratkog prikaza tema o kojima se raspravljalo na kongresu, dr. sc. Erdeljić Turk pozvala je sve zainteresirane da im se pridruže na idućem kongresu farmakoekonomike koji će se održati u travnju 2017. godine u Poreču.