Hrvatski liječnički zbor Udruga liječnika
Velike troškove ne samo za zdravstveni sustav, već i za cjelokupni državni proračun predstavlja liječenje reumatskih bolesti koje pogađaju oko 100 milijuna stanovnika godišnje u cijelome svijetu. Na taj značajan problem upozorila je prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles sa Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju Klinike za unutrašnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu KB Dubrave. O najčešćim upalnim reumatskim bolestima i radnoj produktivnosti bolesnika nakon oboljenja govorilo se na stručnom sastanku Hrvatskoga reumatološkog društva održanom u Hrvatskome liječničkom domu.
Među najučestalije reumatske bolesti svrstavaju se reumatoidni artritis koji pogađa između jedan do dva posto svjetske populacije i spondiloartritis od kojeg obolijeva od 0,5 do dva posto populacije svijeta. Reumatske bolesti karakterizira razaranje kostiju i hrskavice, a jednom postavljena dijagnoza često je i doživotna, umanjujući kvalitetu života oboljele osobe. Istraživanja su pokazala da čak 50 posto osoba kod kojih se dijagnosticira reumatski artritis u radno aktivno vrijeme, prestat će raditi nakon 10 godina trajanja i razvitka bolesti. To je bolest koja sa sobom nosi kroničnu upalu, bol i oticanje, destrukciju i deformitete zglobova te može dovesti do značajne invalidnosti. „Upalni proces na početku bolesti značajno je veći nego tokom godina progresije reumatskih bolesti, dok se invaliditet s vremenom povećava“ objašnjava prof. dr. sc. Morović-Vergles.
Prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles
Reumatske bolesti imaju izrazito negativan utjecaj kako na zdravlje, tako i na kvalitetu života bolesnika, ali i njihovih skrbnika i obitelji. Osim toga, bolesnici s progresijom invaliditeta postupno gube radnu produktivnost i ostaju bez posla što predstavlja i nepovoljni ekonomski aspekt ove bolesti. Izravni troškovi za bolesnika visoki su zbog ranog početka i progresivne prirode bolesti. Iako bolesnici trpe značajne tegobe, i pružatelji skrbi i obitelji također osjećaju posljedice bolesti preuzimajući dio svakodnevnih životnih aktivnosti oboljele osobe. „Rana dijagnoza i pravilno liječenje predstavljaju uvjete za bolju prognozu u budućnosti“ naglašava prof. dr. sc. Morović-Vergles. Temeljni, biološki i protuupalni lijekovi neki su od načina pravilnog liječenja reumatskih bolesti koji se upotpunjuju sustavnom edukacijom bolesnika i stalnim fizikalnim terapijama i vježbanjem. Ciljevi liječenja su naravno zaustavljanje daljnjih oštećenja, ulazak u fazu remisije te omogućavanje kvalitetnih uvjeta života i funkcijske sposobnosti bolesnika.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je ovo desetljeće, drugim po redu „Desetljećem kostiju i zglobova pod sloganom „Keep people moving“, a u našem prijevodu „Potičimo kretanje“. Time su bolesti i stanja sustava za kretanje prepoznata kao važan socijalno medicinski problem, a djelovanjem kroz desetljeće želi se povećati svijest o rastućem “opterećenju” mišićnokoštanih bolesti za društvo, ohrabriti bolesnike da sudjeluju u svom osobnom zdravlju, promovirati ekonomsku prihvatljivost i opravdanost prevencije i liječenja te povećati razumijevanje mišićnokoštanih bolesti kroz istraživanja za poboljšanje prevencije i liječenja. U Hrvatskoj je osnovan Nacionalni odbor “Desetljeća kostiju i zglobova 2000-2010” 5. ožujka 2004. godine koji je svoj rad nastavio i u narednom desetljeću. Koordinatorica Hrvatskog nacionalnog odbora „Desetljeća kostiju i zglobova 2011-2020“ je upravo prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles. Potporu osnutku pružili su Hrvatski liječnički zbor i četiri udruge građana: Hrvatska liga protiv reumatizma, Društvo reumatičara djece i odraslih Zagreb, Hrvatsko društvo za osteoporozu i Hrvatsko društvo za osteogenesis imperfekta.
Prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles
