Stručno predavanje na temu poremećaja spavanja i abnormalnosti kod disanja u snu

Pedijatrijska sekcija ogranka Zagreb u Hrvatskome liječničkom domu održala je stručno predavanje na temu poremećaja spavanja s posebnim naglaskom na abnormalnosti kod disanja u snu. Gosti predavači bili su djelatnici dječje bolnice Srebrnjak, središnje ustanove za liječenje bolesti dišnog sustava djece i adolescenata u Hrvatskoj.

Već više od 100 godina znanstvenici i liječnici proučavaju san i funkciju spavanja. Teorija o prijelazu u san kroz prekid živčanih signala opisuje san kao stanje u kojem se mozak odmara, uz minimalnu aktivnost kortikalnih neurona. Suprotno tome, novija znanstvena istraživanja pokazuju da se upravo tijekom sna konsolidiraju tragovi memorije, osjećaji i spoznaja o svijetu oko nas koje smo stekli tijekom budnosti. Tijekom budnosti, procesi učenja zasićuju mozak novim informacijama, osnažuju sinaptičke veze u mozgu te povećavaju potrebu za energijom. S druge strane, san mozgu omogućuje odmor i pomaže pri integriranju naučenih materijala, konsolidaciji memorije i odumiranju nevažnih sinapsi tako da mozak može iznova započeti novi dan.

Kako san utječe na ljudski organizam pitanje je koje je oduvijek zanimalo znanstvenike. Postoje četiri teorije o funkciji spavanja, objašnjavaju doktori bolnice Srebrnjak, a to su: restauracijska, evolucijsko-adaptivna, energetsko-konzervacijska i teorija učenja. Restauracijska teorija povezuje zasićenje mozga novim informacijama u razdoblju aktivnosti i željom za odmor. Drugim riječima, uloga spavanja je obnova ravnoteže moždane aktivnosti. Evolucijsko-adaptivna teorija kaže da je spavanje u direktnoj vezi s borbom za opstanak, pri čemu one vrste koje imaju puno prirodnih neprijatelja spavaju kraće, a vrijeme spavanja raste s rastom pozicije u lancu prehrane. Teorija konzervacije energije povezuje aktivnost i neaktivnost s potrebama za očuvanjem energije. Za ljude noć je neproduktivan period, pa se tokom noći spava kako bi se očuvala energija za dnevne aktivnosti. Teorija učenja povezuje bolje pamćenje informacija kroz spavanje i sanjanje. Znanstvenici tvrde da se neki procesi pamćenja odvijaju samo tijekom sna, a snovi su dokaz da se ti procesi odvijaju.

Prema posljednjim provedenim istraživanjima, u najučestalije poremećaje spavanja ubrajaju se noćne more i mjesečarenje, zatim slijede nesanica, enureza, bruksizmi i sleep apnea. Simptomi poremećaja spavanja su hrkanje, često buđenje i prekidi sna, dnevna pospanost, jutarnji umor i glavobolje, iscrpljenost te psihičke promjene osobe, razdražljivost i nervoza. Prvi korak u prevladavanju problema spavanja je identificiranje i pažljivo praćenje simptoma i obrazaca spavanja. Važno je utvrditi simptome koji mogu uzrokovati ili pridonijeti razvoju poremećaja spavanja te identificirati psihološke čimbenike koji pridonose razvoju i održavanju poremećaja spavanja.

Djelatnici dječje bolnice Srebrnjak održali su predavanje na temu poremećaja spavanja

Djelatnici dječje bolnice Srebrnjak održali su predavanje na temu poremećaja spavanja