Svake je godine sve više oboljelih od karcinoma

Smrtnost od karcinoma u stalnom je porastu zadnjih 15 godina, kao i učestalost njegove pojave. Podaci su to sustavnog praćenja bolesnika diljem Europe, a ni Hrvatska u ovom slučaju nije izuzetak. O važnosti tih podataka i njihovu značaju za medicinske znanosti raspravljalo se na stručnom sastanku Hrvatskoga društva umirovljenih liječnika održanog u Hrvatskome liječničkom domu.

Zainteresiranim kolegama predavanje je održao prof. dr. sc. Marjan Radej, urolog i član Hrvatskoga društva umirovljenih liječnika. Svestran je to liječnik koji se školovao i iskustvo stjecao u mnogobrojnim državama svijeta, a ponositi se može i dvama specijalizacijama –iz kirurgije i iz urologije. Četrnaest godina je vodio Zavod za urologiju bolnice Sv. Duh u Zagrebu, objavio je oko stotinu radova u svjetskoj i domaćoj znanstvenoj medicinskoj literaturi, vlastite knjige o urodinamici i dijagnostičkim urološkim algoritmima, radio u vodećim kirurškim i urološkim europskim bolnicama i sudjelovao na velikim stručnim kongresima u Europi i Americi. Posebno se bavio i proučavao klinički rad s bolesnicima sa smetnjama mokrenja, dijagnostiku i liječenje zloćudnih tumora te ultrazvučnu dijagnostiku.

„Karcinom je druga po bolest redu koja je u 2014. godini odnijela najviše života, statistički rečeno uzrokovala je čak 28 posto smrtnosti. Prve po redu su bolesti cirkularnog sustava“ objašnjava prof. dr. sc. Radej. Prevalencija kod muškaraca i žena je gotovo jednaka, a sve više obolijevaju osobe mlađe životne dobi. Najčešći karcinomi koji se javljaju kod muškaraca su karcinom pluća, zatim slijede karcinom prostate i debelog crijeva te karcinom rektuma i karcinom mokraćnog mjehura. U ženskoj populaciji najčešće prevladavaju karcinom dojke, karcinom debelog crijeva i pluća , a slijede karcinom maternice i jajnika.

Podaci također pokazuju da su zloćudni karcinomi primarno uzrokovani faktorima okoliša, a malim dijelom, oko 5 do 10 posto genetskim uzročnicima. Nastanku karcinoma uvelike pogoduju pušenje, nezdrava prehrana, pretilost i česta konzumacija alkohola kao i nedovoljna fizička aktivnost i zagađivači okoliša poput policikličkih aromatskih ugljikovodika, nitroamina, azbesta i benzena. Infekcije su zaslužne za 20 posto pojavnosti karcinoma i to one poput HPV-a, hepatitisa, herpesa i dr.

Kada govorimo o očekivanoj životnoj dobi, iznenađenja gotov da i nema. Najduže žive stanovnici mediteranskog podneblja, pridržavajući se mediteranskog načina prehrane, odnosno konzumirajući mnogo ribe, maslinovog ulja, žitarica, svježeg voća i povrća i sl. Odlikuje ju način prehrane koji se danas smatra zdravstveno najpogodnijim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Italija, Grčka, Njemačka, Švedska i Francuska samo su neke od zemalja čiji stanovnici dožive preko 80 godina života, dok se Hrvatska također smjestila uz njih sa očekivanom životnom dobi od 78 godina.

Rano otkrivanje i pravovremeno liječenje uvelike doprinosi borbi protiv ove teške bolesti, složili su se svi sudionici stručnog sastanka.