Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLZ u suradnji sa HLZ – Podružnicom Rijeka održalo je 15. lipnja 2026. svoj  24. Proljetni simpozij medicinske etike HLZ na temu „Etički aspekti surogatnog majčinstva“ na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ, ujedno i moderatorica simpozija, izv. prof. dr. sc. Morana Brkljačić, u ime predsjednika HLZ prof.dr.sc. Željka Krznarića i u svoje osobno ime pozdravila je cijenjen skup  a potom su pozdrave uputili i  predstavnici suradnih institucija. U ime dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Josipa Španjola  skup je lijepim riječima dobrodošlice pozdravila prof. dr. sc. Ivana Marić, prodekanica za nastavu. Prof.dr.sc. Srđan Novak, predsjednik HLZ – Podružnice Rijeka pozdravio je skup riječima zahvale na organizaciji simpozija u Rijeci te ugodnim riječima dobrodošlice.

Svojim uvodnim predavanjem Izv. prof. dr. sc. Morana Brkljačić, dr. med. naglasila je ulogu i opus rada Hrvatskog liječničkog zbora te njegovog stalnog tijela Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ- a ukazujući na njegovu ključnu ulogu u njegovanju, praćenju i promicanju etičkih načela liječničke profesije. Potom je svojim predavanjem „Etički aspekti surogatnog majčinstva“ upozorila da surogatno majčinstvo predstavlja jedan od najsloženijih medicinsko-pravno-etičkih izazova, izazivajući oštre podjele između zagovornika i protivnika te da su etički aspekti surogatnog majčinstva iznimno složeni, obuhvaćajući pitanja komercijalizacije ljudskog tijela, prava djeteta i iskorištavanja žena.

Prof. dr. sc. Neda Smiljan Severinski, dr. med., specijalistica ginekologije i porodništva KBC Rijeka te profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, svojim je izlaganjem na temu „Surogatno majčinstvo: hrvatski i europski kontekst“ ukazala na surogat majčinstvo kao noviji oblik uspostavljanja roditeljstva koji je u Hrvatskoj izričito zabranjen dok u Europi postoji pravni mozaik od potpune zabrane do djelomične regulacije altruističnog oblika. Ginekološki gledano, postupak uključuje medicinski potpomognutu oplodnju i visokorizične trudnoće otvarajući pritom niz etičkih i pravnih dvojbi oko fragmentacije majčinstva.

Pravni i kazneno – pravni aspekt teme Proljetnog simpozija približila nam je i na vrlo zanimljiv način u svojem izlaganju naslova „Pravni okvir surogatnog majčinstva u Republici Hrvatskoj“ interpretirala Prof. dr. sc. Marissabell Škorić, predstojnica Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, naglasivši da je surogatno majčinstvo u Republici Hrvatskoj izrijekom zabranjeno i kažnjivo. Prema Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji ugovori o rađanju djeteta za drugog (bilo komercijalni ili altruistični) ništetni su. Za surogatno majčinstvo na razini Europe ne postoji jedinstven pravni okvir, što dovodi do velikih pravnih izazova i kolizija u međunarodnom privatnom pravu. Profesorica Škorić upozorila je na prava djeteta koja su uzročno posljedično ovim činom ozbiljno ugrožena ili se gube jer zabrana znači da se namjeravanim roditeljima ne priznaje roditeljski status prema zakonu te istovremeno zbog nedostatka konsenzusa, prekogranično surogatstvo ostaje izuzetno pravno nesigurno područje.

Doc. dr. sc. Mirjana Radan, dr. med. specijalistica ginekologije i opstetricije te subspecijalistica fetalne medicine i opstetricije Županijske bolnice Čakovec svojom je temom izlaganja „Surogatno majčinstvo – bioetička prosudba“ naglasila kako surogatno (zamjensko) majčinstvo u ginekologiji predstavlja izuzetno složen postupak medicinski potpomognute oplodnje koji duboko narušava tradicionalno poimanje roditeljstva i pravilo mater semper certa est. Prema docentici Radan, ovaj čin otvara niz moralnih, antropoloških i bioetičkih dvojbi koje se fokusiraju na instrumentalizaciju ženskog tijela, prava djeteta i komodifikaciju života. Surogatstvom dijete se promatra kao objekt ugovora, čime se narušava njegovo dostojanstvo i pravo na prirodno podrijetlo i identitet. Iako se altruističko surogatstvo pokušava prikazati kao čin dobrote, ono i dalje nosi visoki rizik od emocionalne i financijske eksploatacije, dok se ginekolog suočava s teškim bioetičkim konfliktom savjesti jer sudjelovanjem u postupku izlazi iz okvira liječenja neplodnosti i postaje dionik ugovornog prijenosa djeteta.

Doc. dr. sc. Danijela Rupčić sa Fakulteta hrvatskih studija svojim je izlaganjem na temu „Pravni aspekti surogatnog majčinstva“ naglasila da je surogatno majčinstvo u Hrvatskoj izričito zabranjeno i kažnjivo. Prema Obiteljskom zakonu i Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, ugovor o surogatstvu pravno je ništetan, a majkom se smatra isključivo žena koja je dijete rodila. Docentica Rupčić objasnila je da je svaki oblik komercijalnog ili altruističkog surogatstva protuzakonit te da kazneno djelo postoji u sferi trgovanja ljudima ako se radi o predaji djeteta za novac.  Zbog neujednačenih zakona, državljani Hrvatske koji ostvare surogatstvo u inozemstvu nailaze na goleme prepreke kod priznavanja roditeljstva, upisa u maticu rođenih i dobivanja hrvatskog državljanstva za dijete čime se narušava njegovo pravo na prirodno podrijetlo i identitet.

Teološko-bioetičko vrednovanje surogatnog majčinstva iz perspektive prof. dr. sc. Tonča Matulića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i katoličke bioetike oštro je negativno. Ova se praksa smatra teškom povredom ljudskog dostojanstva i morala jer odvaja prokreaciju od bračnog čina, komodificira (pretvara u robu) dijete i instrumentalizira žensko tijelo, Surogatnim majčinstvom tijelo žene i njezina reproduktivna funkcija postaju sredstvo podređeno tuđim željama ili materijalnoj dobiti, dok dijete postaje objekt ugovora i tehničke manipulacije, a ne primatelj besplatnog dara ljubavi roditelja. Želja za djetetom, naglašava profesor Matulić, ne može se pretvoriti u apsolutno “pravo na dijete” nauštrb djetetovih prava. Crkveno učiteljstvo i katolička teološka bioetika naglašavaju da začeće mora biti plod bračnog čina ljubavi između muškarca i žene, a ne rezultat medicinsko-tehničkih intervencija koje uključuju treće osobe.

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, dr. med. zamjenica predsjednice Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ te pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC Sestre milosrdnice, u svom je izlaganju na temu „Priziv savjesti i surogatno majčinstvo u osvit digitalne  epohe – Quo vadis?“ izlagala o prizivu savjesti i surogatnom majčinstvu u suvremenom i digitalnom dobu naglasivši etičku i moralnu neprihvatljivost komodifikacije ljudskog života. Temelji se na obrani ljudskog dostojanstva, pri čemu se dijete ne smije promatrati kao objekt ugovora, a žena kao sredstvo. Surogatno majčinstvo razdvaja genetsko, pravno i socijalno roditeljstvo, čime se narušava tradicionalno pravilo mater semper certa est (majka je uvijek sigurna). Društvo se nalazi pred raskrižjem, naglasila je profesorica Markeljević s upitom  hoće li tehnološki napredak podrediti čovjeka interesima industrije ili će se očuvati temeljna ljudska prava, zaštita najranjivijih i dostojanstvo rođenja. U fokusu izlaganja prof. dr. sc. Jasenke Markeljević billa je analiza savjesti u svjetlu totalitarnih ideologija – transhumanizma i uzleta tehnologije na području biomedicine, robotike i umjetne inteligencije – u odnosu na dobrobit pojedinca i opstanak naše civilizacije.

Iz navedenog postaje razvidno da su pozvani predavači 24. Proljetnog simpozija medicinske etike HLZ analizirali surogatno majčinstvo sa aspekta znanosti i struke ukazujući da surogatno majčinstvo otvara duboke dileme u području medicinske etike i temeljnih ljudskih prava, pretvarajući rađanje u komercijalni proces koji narušava dostojanstvo rođenja. U središtu medicinsko – (bio)etičke obrane moraju ostati prava djeteta na cjeloviti identitet i zaštita od komodifikacije, a pravo na priziv savjesti liječnika i medicinskog osoblja u novoj digitalnoj i tehnološkoj eri mora biti ključno za očuvanje moralnog integriteta pred zahtjevima koji krše temeljna etička načela struke.

24. Proljetni simpozij medicinske etike HLZ završio je zanimljivom raspravom i druženjem uz domjenak.

Podnositelj Izvješća:  Izv. prof. dr. sc. Morana Brkljačić, dr. med.