U povodu obilježavanja Svjetskog dana priziva savjesti  15. Svibnja,  Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora organiziralo je dana 13. svibnja 2026. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, svoju već pomalo tradicionalnu tribinu posvećenu prizivu savjesti četvrti put za redom, ove godine pod nazivom „Priziv savjesti u svjetlu umjetne inteligencije imperativ u pravu i medicini“. Tribina je organizirana na inicijativu članova Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) u suradnji s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH),  Akademijom pravnih znanosti Hrvatske (APZH), Hrvatskom liječničkom komorom (HLK) i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz podršku predsjednika HLZ  prof. dr. sc. Željka Krznarića.

Pozdrav i  dobrodošlicu na tribinu u ime Prof. dr. sc. Željka Krznarića, predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora uputila je izv.prof.dr.sc. Morana Brkljačić, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ.

Lijepim riječima i moralno obojenim porukama skup je pozdravio Doc. dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. U ime  Akademije medicinskih znanosti  Hrvatske skup je pozdravio prof. dr. sc. Marko Radoš,  dok je u ime izv. prof. dr. sc. Anamarije Musa, predsjednice Akademije pravnih znanosti Hrvatske, skup pozdravila prof. dr. sc. Dubravka Hrabar.

U ime Ministrice zdravstva Irene Hrstić, skup je prigodnim riječima pozdravila gospođa Kristina Pek.

Pozdravni govor te uvodno predavanje u tribinu na temu „Etički aspekti umjetne inteligencije u suvremenoj medicini“ održala je izv.prof.dr.sc. Morana Brkljačić, ujedno i moderatorica tribine istaknuvši kako je riječ o temi koja impresivnošću ali i etičnošću intrigira kako javnost tako i zdravstveni sustav.

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, dopredsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ, održala je inspirativno predavanje na temu „Imperativ svijesti i savjesti u svjetlu umjetne inteligencije – Quo vadis?“ ukazujuću na brojne izazove ali i ozbiljne posljedice i odgovornosti uporabe umjetne inteligencije u medicini i znanosti.

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu održala je izuzetno zanimljivo i intrigantno predavanje na temu „Surogatno majčinstvo i priziv savjesti“ koje otvara brojna etička i pravna pitanja te promišljanja vezana uz dostojanstvo ljudskog bića.

Izv. prof. dr. sc. Miro Hanževački, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Dom zdravlja Zagreb – Zapad svojim je zanimljiv predavanjem na temu „Priziv savjesti i umjetna inteligencija u praksi obiteljske medicine“ iznio brojne medicinsko – etičke zanimljivosti rada i djelovanja u obiteljskoj medicini u eri umjetne inteligencije.

Prof. dr. sc. Marko Radoš, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, svojim je predavanjem „Umjetna inteligencija u neurodijagnostici“ ukazao na brojne dobrobiti  i koristi uporabe umjetne inteligencije u suvremenoj medicini, ponajprije neuroradiologiji ali je istovremeno ukazao na potencijalnu opasnost njezine uporabe bez predhodno stečenog znanja i iskustva.

Jasenka Surla, dipl iur., KBC Sestre milosrdnice, održala je zanimljivo predavanje na temu „Priziv savjesti i informirani pristanak u zdravstvu“, ukazavši i upozorivši na sve obveze poštivanja prema dokumentu informiranog pristanka u zdravstvu osobito u svjetlu umjetne inteligencije

Etički aspekti umjetne inteligencije u medicini obuhvaćaju niz ključnih izazova koji se odnose na sigurnost pacijenata, pravednost, odgovornost i ljudska prava. Iako umjetna inteligencija nudi golem potencijal za napredak u dijagnostici i liječenju, njezina primjena otvara ozbiljna etička pitanja.

Nakon izlaganja razvila se kvalitetna i plodonosna rasprava koja bi se mogla poistovjetiti sa promišljanjem i isticanjem potrebe za uravnoteženim pristupom koji maksimizira kliničke koristi uz minimiziranje rizika za pacijente. Ljudski nadzor i odgovornost pri upotrebi umjetne inteligencije treba služiti kao alat za podršku u odlučivanju, a ne kao zamjena za liječnika. Konačna odgovornost za dijagnostičke i terapijske odluke mora ostati na ljudima.