Tri predstavnice HLZ-a na predstavljanju novih mjera za specijalističko usavršavanje liječnika
Tri predstavnice HLZ-a na predstavljanju novih mjera za specijalističko usavršavanje liječnika
Predstavljanju paketa novih mjera Ministarstva zdravstva kojima se uređuje sustav specijalističkog usavršavanja doktora medicine prisustvovale su tri predstavnice Hrvatskoga liječničkog zbora: prof. dr. sc. Ana Mrzljak, Predsjednica Nacionalnog Povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine koja je ujedno i Predsjednica Povjerenstva za izradu kliničkih smjernica i kontinuiranu medicinsku izobrazbu pri HLZ-u, dr. med., zatim Maja Prutki dr. med., predstavnica u Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine i Ivana Bureš Valentić, dr.med., predsjednica HD mladih liječnika HLZ-a, čime je dodatno naglašena važnost uključivanja struke u raspravu o budućem razvoju sustava specijalizacija.
Tom je prigodom ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić predstavila mjere usmjerene na jačanje ljudskih resursa u zdravstvenom sustavu te omogućavanje mladim liječnicima stjecanja kvalitetnijeg praktičnog iskustva nakon završetka studija.
U javno savjetovanje upućena su tri ključna dokumenta: pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, pravilnik o kriterijima za prijem specijalizanata te program mjera osnaživanja mladih liječnika.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na dodatno bodovanje rada u deficitarnim djelatnostima, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u depriviranim područjima. Liječnici koji su šest ili dvanaest mjeseci radili u takvim sustavima moći će ostvariti do 50 posto ukupnog broja bodova potrebnih pri prijavi za specijalizaciju. Mjera obuhvaća rad u obiteljskoj medicini, na otocima i u ruralnim sredinama, ali i u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi te objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.
Kako je istaknula ministrica Hrstić, cilj ove mjere nije samo ublažavanje nedostatka liječnika u pojedinim segmentima sustava, nego i jačanje praktičnih kompetencija mladih liječnika. Iako tijekom studija stječu visoku razinu teorijskog znanja, praktične se vještine najčešće razvijaju upravo kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini, gdje uz nadzor iskusnijih liječnika stječu važno kliničko iskustvo.
Poticanjem rada u tim područjima želi se istodobno pridonijeti popunjavanju kadrovskih manjkova te osigurati da liječnici koji ulaze u specijalizaciju imaju snažnije praktične kompetencije.
Pravilnikom o standardima i načinu prijma specijalizanata uvode se jedinstvena i transparentna pravila prijma za doktore medicine, doktore dentalne medicine, magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te magistre farmacije.
Novi pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine donosi i jasnije definiranje kompetencija specijalizanata, kriterije koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje provode specijalizacije te ograničenje broja specijalizanata po mentoru na najviše tri.
Uz to, uvodi se i Program osnaživanja mladih liječnika, kojim se omogućuje dodatno praktično iskustvo uz mentorstvo prije ulaska u specijalizaciju. Liječnicima koji su do 12 mjeseci radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otvara se mogućnost da, uz interes poslodavca, nastave specijalizaciju iz obiteljske medicine.
Ministrica Hrstić pritom je naglasila kako je cilj predloženih mjera dodatno ojačati ljudske resurse u zdravstvenom sustavu, a planira se i ujednačeno raspisivanje natječaja za specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama jednom godišnje, kako bi postupak prijava i odabira bio završen do kraja godine.
