Važna promjena za nastavak rada redovitih profesora i znanstvenih savjetnika do 67. godine

07.10.2026Iz središnjice

Važna promjena za nastavak rada redovitih profesora i znanstvenih savjetnika do 67. godine

Izvor: AI ilustracija

Prijedlogom izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti predviđena je mogućnost nastavka rada redovitih profesora u trajnom izboru i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru do navršene 67. godine života, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta i odluku nadležnog tijela visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Riječ je o važnoj promjeni kojom se visokim učilištima omogućuje da, kada za to postoji opravdana potreba, zadrže iskusne i visokokvalificirane nastavnike i znanstvenike te osiguraju kontinuitet nastavnog i znanstvenoistraživačkog rada. Predloženo rješenje posebno je važno za područja u kojima je teško osigurati odgovarajuću kadrovsku zamjenu i u kojima se znanje i iskustvo grade tijekom dugogodišnje akademske i stručne karijere.

Posebnu važnost ova mogućnost ima za medicinu i medicinske fakultete. Medicinska je struka područje u kojem su vrhunsko znanstveno znanje, nastavničko iskustvo i dugogodišnje kliničko iskustvo neraskidivo povezani. Odlaskom iskusnog profesora ne gubi se samo nastavnik, nego često i nositelj pojedinih kolegija, mentor doktorandima, voditelj ili suradnik na znanstvenim projektima te stručnjak čije je znanje od posebne važnosti za određeno područje medicine. Zadržavanje takvih nastavnika omogućuje kontinuitet i kvalitetu obrazovanja budućih liječnika, prijenos znanja i iskustva na mlađe generacije te stabilnije izvođenje studijskih programa. Posebno je značajno u medicini, gdje se vrhunski stručnjaci i nastavnici ne mogu jednostavno i brzo zamijeniti, a njihova se ekspertiza razvija desetljećima. Predložena mogućnost stoga može pridonijeti i kvalitetnijem povezivanju znanosti, nastavnog procesa i kliničke prakse, kao i prijenosu iskustva između generacija liječnika i znanstvenika. Istodobno, ona ne znači automatsko pravo na produljenje rada, već mogućnost da ustanova, u skladu sa svojim potrebama i uz primjenu jasnih i objektivnih kriterija, odluči o nastavku rada pojedinog profesora ili znanstvenika.

Hrvatskom liječničkom zboru posebno je zadovoljstvo što je sudjelovao kao jedan od inicijatora ove važne zakonske promjene. HLZ je od početka prepoznavao važnost očuvanja stručnog i akademskog potencijala najiskusnijih liječnika i nastavnika te potrebu da se njihovim znanjem i iskustvom nastavi doprinositi obrazovanju novih generacija liječnika, razvoju medicine i kvaliteti zdravstvenog sustava.

Ova promjena predstavlja važan korak prema fleksibilnijem sustavu koji istodobno omogućuje pomlađivanje kadrova i otvara prostor da se, kada za to postoji opravdan interes, najvrjednije znanje i iskustvo zadrži u sustavu na dobrobit budućih liječnika, znanosti i hrvatskog zdravstva.

Iz arhive HLZ-a: Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med. sudjelovao je na sastanku s ministrom g. Radovanom Fuchsom te njegovim suradnicima državnom tajnicom gospođom Ivom Ivanković, ravnateljicom Uprave za visoko obrazovanje gospođom Dijanom Mandić te savjetnikom gospodinom Božom Pavičinom u prostorima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih 8. travnja 2025. Tijekom konstruktivnog razgovora razmatrana su važna pitanja za akademsku zajednicu, uključujući mogućnost produljenja radnog odnosa za profesore u trajnom zvanju te zadržavanje akademskih titula prilikom odlaska u mirovinu. S lijeva na desno: Iva Ivanković državna tajnica MZOM, Radovan Fuchs ministar MZOM, Dijana Mandić ravnateljica uprave za visoko obrazovanje, Željko Krznarić predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, Božo Pavičin savjetnik ministra